Kada bi se sudilo prema broju aktivnih poduzeća, Virovitičko-podravska županija bila bi jedna od manje poduzetnih u Hrvatskoj. No po učinkovitosti ta je županija među 11 županija čija poduzeća posluju s pozitivnim neto rezultatom.
Poslovni prihodi ukupno 907 poduzeća u ovoj županiji 2012. su dosegli 4,64 milijarde kuna što je, doduše, manje nego godinu ranije, ali ostvarila su ukupnu neto dobit od 82 milijuna kuna.Prema analizi koju su napravili analitičari tvrtke Bisnode, tom su pozitivnom rezultatu najviše doprinijela velika poduzeća koja su ostvarivala kontinuirani petogodišnji rast prihoda. Tri velike tvrtke (Viro, PP Orahovica i Tvin) ostvarile su 1,42 milijarde kuna prihoda i poslovale su s dobiti. Gledajući strukturu djelatnosti u ovoj županiji, najviše poduzeća se bavi biljnom i stočnom proizvodnjom (14%), koju slijede veletrgovina i maloprodaja. Prema ukupnim prihodima tih djelatnosti poredak je sličan, najviše prihoda ostvaruje biljna i stočna proizvodnja, a slijede maloprodaja i veletrgovina, ali i proizvodnja duhana i namještaja u kojoj je više zaposlenih nego u, primjerice veletrgovini. Ipak, kada se brojke detaljnije analiziraju, po broju subjekata, zaposlenima i prihodima, radno aktivna djelatnost biljne i stočne proizvodnje je najveći generator neto gubitka kod malih i srednjih poslovnih subjekata. S druge strane, proizvodnja namještaja jedna je od lukrativnijih djelatnosti ove županije.
Među velikim i srednjim tvrtkama proizvođači namještaja pokazali su se uspješnima. Ovoj županiji predvodnik je drvoprerađivačka industrija što ponajviše može zahvaliti Tvinu koji za sobom 'vuče' veliki broj kooperanata, ali generira i nove tvrtke te kadrove. Osim Tvina, po rezultatima se izdvaja i srednje velika tvrtka Ciprijanović koja se također bavi proizvodnjom namještaja. Već tri godine imaju nepromijenjenu visoku bonitetnu ocjenu A što znači da se radi o poduzeću koje posluje natprosječno te postoji manja vjerojatnost da će iduće godine zabilježiti blokadu transakcijskog računa. Prema podacima kojima raspolaže tvrtka Bisnode, ta je tvrtka u 2012. poslovala s operativnom dobiti od 9,4 milijuna kuna, dok im je udio izvoza u prihodima iznosio 75 posto, a likvidnost bila visoka. "Sve to stvorilo je dodanu vrijednost od 26,1 milijun kuna. Prosječna plaća od 4198 kuna za ovu djelatnost predstavlja dobru vrijednost", kažu u Bisnodeu.
Među srednjim poduzećima još su dva u Virovitičko-podravskoj županiji nositelji ove visoke bonitetne ocjene za 2012. - poduzeće Brana u djelatnosti gradnje vodnih građevina i autoprijevoznik Robert Romić. Od ukupno 907 poslovnih subjekata, srednjih je 17, a, uz tri velika, još je i 887 malih. Promatrajući petogodišnje razdoblje broj velikih nije se mijenjao dok je broj srednjih povećan za jedan. Od 17 srednjih poduzeća, 11 je dobitaša, znači njih 65 posto."Uz Hrvatske duhane koji, nakon Ciprijanovića, ostvaruju najveću vrijednost prihoda od izvoza (47,2 milijuna kuna) u apsolutnom iznosu, visoku izvoznu aktivnost iskazuju i Keramika modus (udio izvoza u poslovnim prihodima im je 46%) i Pan parket (73,4%). Njihovi solidni pokazatelji kao i dobra bonitetna ocjena C potvrđuju neupitnu vezu izvoza, odnosno međunarodne konkurentnosti, i organizacijske izvrsnosti", poručuju iz Bisnodea.
Kada je o malima riječ, njihov je ukupan broj od 2008. do 2012. porastao za čak 23 posto na 887. Ipak, broj zaposlenih u takvim poduzećima istovremeno je pao 2,7 posto te je 2012. iznosio 4786. Među njima najviše ih djeluje u biljnoj i stočnoj proizvodnji i prehrambenoj industriji te trgovini, no od 64 grupe djelatnosti u kojima su registrirani aktivni mali poslovni subjekti, nema niti jedne sa značajnijom apsolutnom vrijednosti neto dobiti. "Najveća neto dobit kumulirana je u trgovini i popravcima motornih vozila gdje je 40 malih s 174 zaposlena koji ostvaruju ukupan prihod od 120 milijuna kuna i 4,3 milijuna kuna neto dobiti. Također, 14 malih proizvođača namještaja je sa 167 zaposlenih iz ukupnog prihoda od 119 milijuna kuna generiralo 2,9 milijuna kuna neto dobiti", stoji u analizi, a među malim proizvođačima također se izdvajaju proizvođači namještaja. U Bisnodeu tako ističu tvrtku Contorte iz Suhopolja koja sa devet zaposlenih i 82 milijuna kuna ukupnih prihoda ostvaruje operativnu maržu od 5,4 posto.
"Udio izvoza u prihodima im je 61,6 posto, uredno naplaćuju i plaćaju te nisu prezaduženi. Jedino prosječna neto plaća od 2822 kune ukazuje da na području materijalnog motiviranja ljudi postoji prostor za daljnji rast i razvoj. Poduzeće je već dvije godine nositelj bonitetne ocjene A, nakon što je za 2010. ta ocjena iznosila dobar C", priča Nikola Nikšić, direktor analitike i strateškog razvoja Bisnodea nabrajajući još nekoliko značajnih brojki koje su obilježile ovu županiju, poput manjka stranih investicija."Što se tiče udjela ino kapitala u vlasničkoj strukturi poslovnih subjekata županije, on govori o malom interesu stranih ulagača. Svega 12 malih poduzeća je u većinskom ino vlasništvu, od toga pet u stopostotnom. Samo jedno je s ozbiljnijim brojem zaposlenih, a to je Viro obuća sa 102 zaposlena, što je povećanje u odnosu na 2011. kada je bilo uposleno 94 ljudi", kaže Nikšić dodajući kako, nažalost, kumulativna dobit svih poduzeća dolazi zahvaljujući najvećima gdje dominira tvrtka Viro dominira, s dobiti iznosi 138,6 milijuna kuna. "Njihovi prihodi od 1,1 milijardu kuna predstavljaju nešto manje od četvrtine prihoda županije. Uz visoku operativnu maržu od 12,1 posto, udio izvoza u prihodima im je 50 posto, a likvidnost je solidna", zaključuje Nikšić.
Župan Virovitičko-podravske županije
Tomislav Tolušić
Osvrnuvši se na stanje među malim i srednjim poduzetnicima Virovitičko-podravske županije, njezin župan Tomislav Tolušić kaže kako je situacija teška, no to tamošnjim poduzetnicima nije ništa novo i strano. "Situacija je oduvijek teška i poduzetnici su na to navikli, ali nema velikih oscilacija u smislu propadanja velikog broja firmi", kaže Tolušić dodajući da je najveća boljka tamošnjih poduzetnika likvidnost, ali i nemogućnost kreditiranja. "Mali i srednji poduzetnici teško dolaze do sredstava jer banke nemaju povjerenja prema tom sektoru. Događa se da poduzetnici imaju dobre projekte i za njih dobiju dio sredstava Europske unije, no bez obzira na odluku Europske komisije, banke ih ne žele financirati. To se treba promijeniti, jer su male tvrtke generatori razvoja", kaže župan dodajući kako ga ipak veseli uspješnost projekata poput poduzetničkog inkubatora koji je rezultirao s 15 startupova koji dobro posluju. "Postoji nada za nove tvrtke i mlade poduzetnike", kaže Tolušić dodajući kako je potencijal županije zasigurno u drvoprerađivačkoj industriji, ali i proizvodnji ljekovitog bilja. U toj se županiji preko 20 tvrtki bavi tom djelatnošću i sve pozitivno posluju. "Pronašli su svoju nišu i svoje tržište. Mi smo još uvijek izrazito poljoprivredna županija i trebamo naći nišu i u tom segmentu. Naravno da nećemo proizvoditi čipove i umjetne kukove ako za to nismo konkurentni", kaže Tolušić dodajući kako županija nastoji pomoći poduzetnicima subvenciranjem i bespovratnim sredstvima za nabavu strojeva ili izgradnju objekata u poduzetničkim zonama, ali puno im pomažu i u neformalnom smislu. Osim toga, veliku pomoć poduzetnici dobivaju i od županijske razvojne agencije Vidra koja razvija poduzetničke programe - od već spomenutog poduzetničkog impulsa do savjetovanja i izrade projekata za privlačenje sredstava iz EU fondova.
Nivokolor
Božo Batković, Nivokolor
Vlasnik virovitičke tvrtke nije zadovoljan trenutnom situacijom među malim i srednjim poduzetnicima. Ona nije, kaže, niti blizu onoga što bi bilo normalno, a ne vjeruje da će uskoro biti bolje. "Nameti države su preveliki, kao i zahtjevi koje imamo o ispunjavanju birokratskih procedura i posebnih odredbi koje se tiču zapošljavanja određenih kategorija, poput invalida", žali se Batković koji se ne slaže da država treba uvjetovati takvo zapošljavanje i kažnjavati poduzetnike koji to nisu u mogućnosti. Većina poduzetnika, kaže, spaja kraj s krajem, posluje tek toliko da budu pozitivni i zadrže zaposlene. "Situacija se može popraviti jedino ako oni kojima plaćamo porez odrede neki cilj. Država nema ni cilj ni plan. Vrtimo se u krug i ne znamo gdje idemo. Kako mi poduzetnici možemo planirati bilo što kada ne znamo kakav će sutra novi zakon donijeti?", pita se dodajući kako država mora osigurati stabilnost. Osim toga, treba potaknuti potrošnju i pomoći u plasmanu proizvoda. Poduzetnici bi se pak trebali okrenuti proizvodnji koja će generirati radna mjesta. Smatra da je Hrvatska premalo tržište da bi bila konkurentna u Europi, no nada se da imamo dovoljno sposobnih ljudi koji će nešto promijeniti.
