Je li moralni kapitalizam oksimoron i dobra želja? Stephen Young, američki odvjetnik koji je zavirio u brojna područja od antropologije do korporativnih financija, smatra da je to – zdrav razum.
“Kapitalizam počiva na ljudskoj prirodi, s dobrim i lošim stranama. Moralni kapitalizam samo kaže da možete zaraditi više novca pojačate li dobre strane, a smanjite one loše”, rekao je Young u posjetu Zagrebu u koji je stigao na inicijativu Nacionalnog foruma i Crome.
::Što vas je inspiriralo da razmišljate o moralnom kapitalizmu?
To je bila slučajnost. Davno prije pokreta korporativne društvene odgovornosti grupa Caux Round Table, mala skupina poslovnih ljudi, smislila je smjernice za menadžment. Prijatelj koordinator zamolio me kao odvjetnika da mu budem savjetnik, a poslije je doživio srčani udar pa sam ga naslijedio na toj poziciji. Bila mi je to jedinstvena prilika; jer gdje dobijete priliku razmišljati o načelima koja mogu promijeniti svijet?
::Kako je nastala knjiga Moralni kapitalizam, inače povod vašeg posjeta Zagrebu?
U jednom trenu imali smo načela s jedne strane i puno ljudi u biznisu koji ne vjeruju u načela, već u moć i novac. Prijatelj je rekao: “Rješenje je jednostavno, napiši knjigu.” U početku nitko nije vjerovao u moralni kapitalizam, no lagano počnete razmišljati o tom konceptu.
Sljedeći je korak razmišljanje kako tretirate kupce, što će se dogoditi kompaniji ako vas napuste zaposlenici, ako vam banka ne posudi novac? Sve te prepreke u poslovanju ionako morate rješavati svaki dan, no o njima ne razmišljate kao o dijelu kapitalizma. Ali svaki od tih odnosa ima moralnu i etičku komponentu u smislu da je reciprocitet esencijalan za uspjeh u poslu.
Moć, sigurnost, nepovjerenje: zbog toga se ljudi ponašaju kratkovidno, jer su u strahu da će izgubiti profit
::Što je bit vaše ideje?
Bit je što je etička dimenzija svih uključenih u poslu. Kupci donose vrijednost, a ne kompanije. Puno ljudi misli da je obrnuto točno, no kompanije su te čiji je posao uslužiti kupca. Ako im ne pružite ono što im treba, izgubit ćete ga. To je problematično u kapitalizmu jer ljudi ne vole biti podređeni kupcima pa pokušavaju ostvariti monopol da kupci ovise o vama.
Gdje god je moć, etika pada u vodu i puno bi ljudi radije moć nego bili ljubazni. Kapitalizam počiva na ljudskoj prirodi, s dobrim i lošim stranama. Moralni kapitalizam kaže da možete zaraditi više novca pojačate li dobre strane, a smanjite one loše. Odgovarate na vrijednosti svojih kupaca, tretirate zaposlenike kao moralne predstavnike tvrtke i radite s njima na ojačavanju ljudskog kapitala, vlasnike tretirate pošteno i transparentno, a dobavljače tretirate kao partnere.
Sve se svodi na etiku, odgovornost je samo druga strana iste medalje. Isto vrijedi za uništavanje okoliša ili neplaćanje poreza, to dovodi do manje kupovne moći i vaši profiti padaju ispod optimalnih.
::Zvuči vrlo jednostavno, u čemu je onda problem?
Moć, sigurnost, nepovjerenje: zbog toga se ljudi ponašaju kratkovidno, jer su u strahu da će izgubiti profit. Problem je i računovodstvo koje naglašava važnost računa dobiti i gubitka, a ne bilance. Prvi se fokusira na novac i gotovinu, jedino što ćete htjeti raditi bit će rezanje troškova i dizanje cijena koliko ide. Krenete li tim putem, krenuli ste silaznom putanjom.
::Na čelu ste kompanije i približava vam se skupština. Kako uvjeriti vlasnike da je moralni kapitalizam ispravan put?
Uglavnom da bi u budućnosti imali više pouzdanog prihoda koji daje veću neto vrijednost jer tako mogu privući više kapitala uz manju cijenu, zaposliti bolje zaposlenike. To je virtualni krug u kojem se stvari stalno poboljšavaju.
