Može li banka biti etična? Većina bi rekla da je pitanje retoričko, no svaka banka koja posluje u Hrvatskoj proklamira se kao društveno odgovorna, pozivajući se na donacije, održivi razvoj, sponzorstva... Ipak, pridjev „etička“ dobiva se na drugi način.
Etičke banke postoje, a grupa entuzijasta odlučna je u tome da se prva pojavi i u Hrvatskoj. Idejni je pokretač projekta radnog naziva „e-banka“ Goran Jeras, 33-godišnji fizičar za kojega konzultantski rad u financijskoj industriji u Nizozemskoj i atraktivna primanja nisu bili dovoljno svrhoviti.
Spekulacijama u krizu
– Nakon završenog PMF-a u Zagrebu sedam godina bio sam konzultant za komercijalne banke u Nizozemskoj i kroz taj posao vidio nerazmjer između realne ekonomije u kojoj sudjeluju poduzetnici i građani i onoga što nude banke. Banke su se odmaknule od svoje prvotne misije da služe klijentima i sve više bavile spekulativnim aktivnostima koje su i dovele do ove krize – gorljivo priča Jeras te dodaje da u Europi postoji i bolji model – onaj po kojem posluju etičke banke.
Etičke su banke u funkciji vraćanja kvalitete života i stvaranja nove vrijednosti
Članice su federacije FEBEA (European Federation of Ethical and Alternative Banks and Financiers) čiji bi dio trebala postati i hrvatska e-banka. Od klasičnih banaka razlikuju se u brojnim ‘detaljima’: uveli su pravednije upravljanje po sustavu „jedan član – jedan glas“ bez obzira na to koliko je kapitala član donio, nije im primaran profit nego učinak investicije na lokalnu zajednicu, u vlasništvu su klijenata, a kreditiraju skupine koje inače nemaju pristup financiranju – organizacije civilnog društva, nevladine udruge, obiteljska poljoprivredna gospodarstva...
– Etičke su banke u funkciji vraćanja kvalitete života i stvaranja nove vrijednosti – kaže inicijator projekta na kojemu s još desetak kolega radi oko tri i pol godine. U listopadu 2013. vratio se u Hrvatsku jer je i etičko bankarstvo vezano uz lokalnu zajednicu.
– Cilj nam je od istomišljenika prikupiti dovoljno kapitala za osnivanje banke. Zajedno s FEBEA-om radimo na tome. Nije nam cilj da je osnuje deset ljudi, nego sto ili još bolje 1000. Etičke banke vrlo su slične zadrugarskim principima kooperativnosti, premda kod nas zadruge imaju negativne konotacije – objašnjava Jeras. Pokretački tim okuplja bivše bankare, ekonomiste i financijaše, po dva doktora matematike i pravnika, programere, informatičare... Dobivanje licencije težak je proces. Dosad su, kaže bez detalja, razgovarali sa svima s kojima su trebali. Jeras nema ambicija upravljati bankom niti za to ispunjava formalne uvjete. Voli pokretanje projekata, kaže, ne zanimaju ga funkcije.
Novi mehanizmi
Jeras podsjeća da Ministarstvo rada i mirovinskog sustava danas završava s javnom raspravom o nacionalnoj strategiji društvenog poduzetništva u kojemu tvrtke čak 75% profita reinvestiraju. Država za njih kani osigurati do 300 milijuna kuna kroz programe, poticaje, kredit...
– Uspostavljaju se novi mehanizmi financiranja, mi smo jedan od njih. Zadružni ulog iznosit će nam 1000 kuna, no u fazi prikupljanja temeljnog kapitala minimalni je ulog 2500 kuna. Nema maksimalnog limita ulaganja, veći iznos neće omogućiti i veći utjecaj na upravljanje, no hoće dostupnost većih resursa.
– Želimo i što nižim kamatama učiniti projekte konkurentnima, no ne vidimo se kao konkurencija komercijalnim bankama, fokus nam je drugo tržište, oni koji nemaju pristup financiranju – kaže Jeras i dodaje da će biti etična, ekološka, egalitarna, informatički napredna banka koja ulaže u “zelene” projekte i racionalno raspolaže resursima. Takve, ističe, ostvaruju i bolje povrate, bolje poznaju svoje klijente i stope loših kredita su im niže. Banca Etica u Italiji, primjerice, ima udio loših kredita 1%, a tržište 15%. Veća je odgovornost klijenata koji su uključeni u upravljanje – otkriva Jeras.
Drži da je u društvu nastupila kriza morala, etičnosti, solidarnosti i suradnje. Ako se ova banka utemelji i vrati barem dio tih vrijednosti, dat će i odgovor na pitanje s početka priče.
Na koncu će sve banke biti e-banke, ili ih neće biti.