Uvoz sve veći

Viškovi EU se tope, seljake se poziva da zasiju i ugar

Koprivnica: Sjetva kukuruza
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
1/3
26.03.2022.
u 23:40

Veće poskupljenje jaja slijedi vjerojatno za dva tjedna – neke farme već gase proizvodnju i likvidiraju jata

Svaka država koja drži do svog gospodarstva gleda kolika joj je uvozno-izvozna bilanca, a samo mi mislimo kako uvoz iz članica EU nije uvoz te da možemo živjeti samo od turizma. Sad kad je situacija takva da čak i Danska i Njemačka provode mjere privatnog skladištenja svježe i zamrznute svinjetine radi pojačavanja strateških zaliha zbog rata u Ukrajini, globalnih poremećaja te potpore zbog rasta inputa koja na razini EU iznosi 500 milijuna eura – više nema ni velikih viškova iz EU koji bi taj rast amortizirali. Stoga će cijene i dalje vrtoglavo rasti – kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić, razočaran što mjerodavni u nas i dalje ne vide problem, nego samo interventnim mjerama gase požare.

Zašto ne kao Irci?

Irci koji imaju četiri puta veću poljoprivrednu proizvodnju samo su lani izvezli hrane za 13 milijardi eura, a Hrvatska od ulaska u EU ima negativnu uvozno-izvoznu bilancu od 12 milijardi eura, od čega na stočarsku proizvodnju i prateće proizvode otpada čak trećina, dodaje Bobetić.

U 2020. je u odnosu na 2019. uvoz pao, no već lanjska godina, kada smo ukupno uvezli hrane za pola milijarde eura više nego 2020., a izvezli za 300 mil. eura više, donijela je zamah – ukupan uvoz živih životinja bio je veći 15%, svih vrsta mesa 14%, mesnih proizvoda za 11%, mlijeka i mliječnih proizvoda za 6%, a uvoz jaja i proizvoda od jaja za 9% u odnosu na 2020.

Foto: PIXSELL/Ilustracija

– Iako je 2019. bila godina najvećeg uvoza u sektoru stočarstva, uvoz goveđeg mesa lani je i u odnosu na pretpandemijsku godinu rastao 8%, svinjskog mesa 13%, jaja i proizvoda od jaja 12% – kaže Bobetić. Pokrivenost uvoza izvozom, koji je lani iznosio oko 400 milijuna eura u tim kategorijama, bila je najveća od ulaska RH u EU – ali i dalje premala – svega 46%. Iako smo žive stoke i animalnih proizvoda uvezli za 10 mil. eura manje nego rekordne 2019., činjenica je da nas je uvoz stajao čak 865 mil. eura!

Kad su cijene u pitanju, prosječna EU veleprodajna cijena junećih trupova u veljači je bila 4,68 eura/kg, za 4% viša u odnosu na siječanj te za 25,6% viša u odnosu na veljaču prošle godine. U Hrvatskoj je u veljači koštala 4,28 eura/kg, 3% više u odnosu na mjesec prije te 26% više na godišnjoj razini.

Tržna cijena u Hrvatskoj u odnosu na EU manja je za 9%, no sličan trend rasta nastavio se i u ožujku. U drugom tjednu ožujka juneća polovica u EU iznosila 4,71 eura/kg, što je u odnosu na raniji tjedan povećanje od 7%, a za toliko i u RH, na 4,38 eura/kg. Cijena svinjskih polovica prošlog je tjedna pak, prema EK, na razini EU iznosila 1,76 eura/kg, 9% više u odnosu na prethodni tjedan. U nas je pak sredinom ožujka koštala 1,75 eura/kg, 17% više.

– Na razini EU prosječna cijena odojaka za tov iznosila je 53,5 eura/komad što je povećanje za 15% u odnosu na prethodni tjedan. Na mjesečnoj razini je viša za 46,5%, ali je još uvijek za cca 5%manja u odnosu na prosječnu cijenu od 2017. do 2021. – tvrdi Bobetić.

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

No i unatoč povećanju tržnih cijena svinjskih polovica zbog enormnog rasta cijena stočne hrane, bruto marža svinjogojaca manja od je jednog eura na 100 kg mesa, dok je u stabilnim godinama iznosila i 50 eura. Naravno da je sve to izazvalo i pad proizvodnje – za oko 3% u svim kategorijama tovnih svinja te svinja u reprodukciji, a veleprodajne se cijene prelijevaju i na maloprodajne i pitanje je do kada. I cijene jaja znatno rastu, što će se najbolje vidjeti za dva tjedna. Neke farme se zbog visokog rasta inputa zatvaraju i idu u privremenu likvidaciju jata, napominje naš sugovornik.

Nismo htjeli jeftini kukuruz

Tona kukuruza na pariškoj je burzi prekjučer koštala 331 euro, no neki ga danas, poput Talijana i Španjolaca, nemaju gdje kupiti. Moldavija je zabranila izvoz, isto tako i Ukrajina, Mađarska... dok se u nas taj problem, upozorava Bobetić, još bagatelizira. – Kad smo predlagali mjerodavnima da se naše robne rezerve popune s barem 300 tisuća tona, dok su cijene još bile normalne, nitko se na to nije obazirao. Mi tek sada idemo u popunjavanje zaliha. A tko će to platiti – pita Bobetić. Sa zelenijom EU strategijom Od polja do stola u planu je bilo smanjenje proizvodnje žitarica, da bi se s ratom u Ukrajini sad to preispitivalo. EU sada poziva poljoprivrednike da siju i na 10-15% subvencioniranih površina u mirovanju, odnosno "pod ugarom".

Video: Poznati trgovački lanac ograničio je kupnju ulja, brašna, šećera i tjestenine

Ključne riječi

Komentara 2

18
18071976
10:42 28.03.2022.

A kako očekivati od zločinačke organizacije išta u interesu države , zna se što je cilj zločinačkih organizacija , javni interes sigurno nije , i tako zadnjih 30 godina

VO
vorda400
07:03 28.03.2022.

Ma najbolje sve pogasiti da šverceri mogu uživati mislim da nas čeka jako gadno "buđenje" nakon 30g uništavanja naše poljoprivrede

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije