Veliki industrijski potrošači plina, poput Vira, Munje, Petrokemije..., kojima cijena tog energenta svaka tri mjeseca doslovno skače u nebo, zbog čega su neki najavili i preseljenje iz Hrvatske, mogli bi odahnuti nakon što se početkom 2011. godine u rad pusti dvosmjerni plinovod između RH i Mađarske.
Povezivanjem tih dvaju plinovoda liberalizirat će se tržište plina, što znači da posebice industrija više neće ovisiti isključivo o plinu koji im prodaje Ina i koji smatraju preskupim. Preko tzv. mađarsko-hrvatske interkonekcije moći će kupovati plin i od drugih dobavljača, a njihovim dolaskom na hrvatsko tržište trebala bi se i sniziti i cijena tog energenta.
Sada osuđeni na Inu
– Konkurenciju očekujemo kao ozebli sunce – slikovito se izrazio Ivan Miloloža, direktor Munje. Zasad je industrija, nastavio je Miloloža, osuđena na Inin plin, a nada se da će taj energent svakako pojeftiniti zbog konkurencije. Direktor kutinske Petrokemije Josip Jagušt, na pitanje hoće li tvrtka koju vodi promijeniti dobavljača plina nakon liberalizacije tržišta i dolaska konkurencije, pak kaže da se razmatraju sve mogućnosti budući da cijena plina presudno utječe na njihovo poslovanje. – Nadamo se da će liberalizacija donijeti nižu cijenu plina, mogućnost kupovanja plina na spot-tržištu, kao i još neke pogodnosti za velike potrošače poput Petrokemije – objasnio je Jagušt. Ključni čimbenik, nastavio je, Petrokemijina poslovanja je opskrba osnovnom sirovinom – prirodnim plinom.
– Petrokemija kupuje više od 600 milijuna metara kubičnih plina godišnje, dakle, svaka lipa u cijeni plina nosi za nas godišnji učinak od 6 milijuna kuna. Iz toga je jasno da cijena plina ima najznačajniji utjecaj na naš poslovni rezultat – rekao je Jagušt. Željko Zadro, direktor tvornice šećera Viro, kaže pak kako ta tvrtka konstantno vodi brigu o tome da bude što konkurentnija kako na domaćem tržištu, tako i na sve zahtjevnijim tržištima EU i svijeta. U skladu s time neprestano se razmatraju, nastavio je, troškovi proizvodnje te se ulažu napori da se oni umanje, odnosno proizvodnja optimizira.
U mreži EU plinovoda
– Cijena plina vrlo je bitna stavka u planiranju troškova, pogotovo zato što je plin jedan od najvažnijih energenata u našim proizvodnim procesima. Viro će nastavit kupovati plin od onih dobavljača koji ponude najnižu cijenu, odnosno koji budu ponudili najbolje uvjete poslovne suradnje – ustvrdio je Zadro. Energetski stručnjak Jasminko Umićević također potvrđuje kako će povezivanje mađarskog i hrvatskog plinovoda donijeti niže cijene plina. No, otkriva i jednu zanimljivu informaciju: što interkonektor prije bude gotov, prije će pasti cijena plina u Hrvatskoj jer u zemljama Europske unije postoje viškovi tog energenta. U čemu je kvaka?
– Zbog krize i recesije pala je potrošnja plina i zato su ostali viškovi svim velikim dobavljačima, poput EON-a, Totala, Ruhrgasa... Upravo će ti viškovi spustiti cijenu – objasnio je Umićević iz Oil&Gas Consultinga.
Osim konkurencije, cijenu plina rušit će i manji troškovi transporta nakon puštanja interkonektora u rad. Sada, naime, plin do Hrvatske putuje preko Ukrajine, Slovačke, Austrije i Slovenije, a otvaranjem spojnog plinovoda zaobići će se Slovačka, Austrija i Slovenija.
– Preko interkonekcije Hrvatska će biti spojena na europsku mrežu plinovoda – rekao je Umićević. Kapacitete te interkonekcije bit će 6,5 milijardi kubika plina godišnje, što je dvostruko više od trenutačne Hrvatske potrošnje. Zbog liberalizacije tržišta već se pojavila ideja da država poslovanje plinom, koje je sada pod okriljem Ine, proda nekom drugom dobavljaču tog energenta.
