Usprkos ekonomskoj krizi i slabljenju gospodarskih aktivnosti u regiji bankarski je sektor zadržao rast ukupne aktive, a većim dijelom i profitabilnost. Slovensko je bankarsko tržište po veličini aktive preteklo hrvatsko, postavši tako najveće u Adria regiji. Vodeća bankarska grupacija u regiji je Unicredit, s ukupnom aktivom od gotovo 19,5 milijardi eura, pokazalo je istraživanje konzultantsko-revizorske kuće Deloitte o vodećim bankarskim i osiguravateljnim kućama u regiji.
Dominiraju međunarodni igrači
U ostalih pet vodećih bankarskih grupacija spadaju NLB grupa (18,4 mlrd. eura aktive), Intessa SanPaolo grupa (15 mlrd. eura), Hypo grupa (11,5 mlrd. eura) te RBA grupa (10,9 mlrd. eura).
- Vidljivo je da uz iznimku Slovenije te u manjoj mjeri Srbije bankarskim sektorom Adria regije dominiraju međunarodne grupacije. Tri najveće bankarske grupacije zajedno čine oko 35 posto ukupne aktive u regiji. Nedvojbenu važnost 15 najvećih grupacija koje su rangirane na Deloitteovoj listi ističe činjenica da zbroj njihove aktive čini gotovo 80 posto ukupne bankarske aktive u svim zemljama regije - kazao je Ivan Fabijančić, direktor i lider za financijsku industriju u Deloitteu.
Uvid u nekonsolidirana izvješća pokazuje da je najveća pojedinačna banka u regiji slovenska NLB, s ukupnom aktivom od 15,5 milijardi eura. Slijede je dva najjača hrvatska igrača, Zagrebačka banka (12,7 mlrd. eura aktive) te Privredna banka (8,8 mlrd. eura), tvrde u Deloitteu.
Makedonci najviše štede "u čarapi"
Unatoč negativnim gospodarskim kretanjima te smanjenju kreditnih i drugih aktivnosti, bankarski su sustavi u regiji ostali stabilni. Slovenija, jedina zemlja-članica EU u regiji, na prvom je mjestu gledano po veličini aktive bankarskog sektora, ali i po prosječnoj aktivi po stanovniku. U Hrvatskoj je izražena podjela na velike i male banke, pri čemu velike banke čine više od 82 posto ukupne aktive i ostvaruju veću profitabilnost nego mali igrači. Većina banaka i dalje je relativno solidno kapitalizirana, pa je bankarski sustav stabilan. Kao i dosad, najveća je Zagrebačka banka, a slijede je Privredna banka Zagreb te Erste&Steiermärkische Bank.
Srpski se bankarski sustav nalazi na trećem mjestu u regiji s dvostruko manjom aktivom od one u Hrvatskoj ili Sloveniji. No, prosječna aktiva po stanovniku svrstava Srbiju tek na peto mjesto, pri čemu je lošije plasirana jedino Makedonija. Razloge za to treba prije svega potražiti u relativno slabijoj ekonomskoj razvijenosti, ali i u čuvanju ušteđevine izvan bankarskog sustava, “u čarapi”.
Najveći igrači i dalje su fokusirani na regiju
U sektoru osiguranja najveći su igrači u pravilu i dalje fokusirani na regiju. No, za razliku od banaka, među deset najvećih osiguravateljnih grupacija tek tri pripadaju grupacijama sa sjedištem izvan Adria regije, dok su ostale u domaćem vlasništvu. Vodeća je slovenska Triglav grupa, koja je zahvaljujući bruto premiji od 952 milijuna eura dvostruko jača od sljedeće osiguravateljne grupacije na listi, hrvatske Croatia grupe (456 mil. eura bruto premije). U ostalih pet vodećih grupacija spadaju Agram (330 mil. eura), Zavarovalnica Maribor (266 mil. eura) i Adriatic Slovenica (260 mil. eura). Ukupna premija svih osiguranja u regiji smanjila se za otprilike 1,5 posto u odnosu na 2008. Tržišta Hrvatske i Makedonije su pala, dok je na ostalima primjetan blagi rast.
I tu je najrazvijenije je slovensko tržište. Hrvatsko je tržište drugo po veličini, ali i po razvijenosti.
- U protekloj je godini hrvatsko osiguravateljno tržište zabilježilo pad premije od 4,6 posto, pri čemu je pad bio nešto izraženiji kod neživotnih osiguranja. No, ovakvo je smanjenje sukladno općim gospodarskim kretanjima u zemlji, zbog čega je i udio premije u BDP-u ostao nepromijenjen - komentira Fabijančić.
Kao i prošle godine, najveće osiguravajuće društvo u Hrvatskoj je Croatia osiguranje, iza kojeg na listi slijede Euroherc, član Agram grupacije, te Allianz.
Kao što je u bankarskom sektoru - zbog složenosti, ali nedvojbeno i visine troškova usklađivanja s EU - problematika oko primjene Basela II još uvijek jedna od važnijih tema, posebice u srednjoeuropskim zemljama, najveći izazov koji stoji pred društvima za osiguranje nedvojbeno je direktiva EU Solventnost II. Osiguravatelji će morati postići potpunu usklađenost s ovom direktivom, ali i iskoristiti nove poslovne prilike koje to novo regulatorno okružje donosi, kazao je Fabijančić.
A je** ga ne mogu vjerovat - opet Slovenci !!!