Pet mjeseci nakon što je bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski predložio da država uz pomoć središnje banke reprogramira javni dug i tako smanji pritisak na javne financije, nešto slično kazao je i ministar financija Boris Lalovac.
Zarađuju na riziku
Nakon što pripremi proračun za 2015. godinu, Lalovac uvodi "novi pristup" u upravljanju javnim dugom. Rekao je da se nada da će refinancirati postojeće dugove po nižim stopama, o čemu je razgovarao i s guvernerom Vujčićem. U središnjoj banci rekli su nam jučer da još nisu sazreli uvjeti za bilo kakav komentar na tu temu, a prije nekoliko mjeseci odbacili su i prijedlog Željka Rohatinskog kao neprovediv. Inače, svjetska financijska tržišta plivaju u novcu, pa je cijena zaduživanja čak i za rizične države ispod 4 posto, što se u povijesti nije događalo. Puno ih je koji misle da je ovo idealna prilika da se skupi dugovi zamijene jeftinijim, no taj je postupak, objašnjavaju u Ministarstvu financija, kompliciraniji nego što se laicima čini. Raniji otkup morao bi se ugovoriti kod plasmana, a kako to države u pravilu ne čine, Hrvatska bi svoje obveznice morala kupovati iz druge ruke kao i svi drugi pa bi to na kraju bio neisplativ posao. Trenutačno su državni papiri srednjoeuropskih zemalja tražena roba i, prema analitičarima Erste banke, na njima se ove godine ostvarivao prinos od 6,9 posto, dok su kupci njemačkih obveznica zaradili samo 3,8 posto. Dakle, da bi došla do njih na sekundarnom tržištu, država bi morala platiti veću premiju od one koju je ugovorila s prvim kupcima izdanja. Kao alternativa ostaju kombinacije sa središnjom bankom, prema kojima HNB ima rezerve.
Treba 9 milijardi eura
– Tržište će ostati izuzetno povoljno cijele iduće godine, a moguće je da će se prenijeti i u 2016., što bi trebalo iskoristiti da se poboljša ročna struktura i smanje troškovi financiranja. Voljela bih vidjeti dokument koji se zove strategija upravljanja javnim dugom i koliko je Vlada jaka u pregovorima o zaduživanju – ističe Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA. Ukupne hrvatske potrebe za financiranjem u idućoj će godini biti 22% BDP-a, odnosno 9 milijardi eura.
>> Plaće, zdravstvo i subvencije režu se za 6 milijardi kuna
>> Grčić o rebalansu: Plaće, mirovine i socijalna davanja nećemo rezati
Monetizacija, narodne obveznice, porez na kamatu, a sada i HNB na tapeti... 'Lijepo', nema sto. Sve to govori da nemaju pojma sto rade, vec je cilj samo prezivjeti godinu i ostaviti daleko vece probleme od onih naslijedjenih slijedecoj vladi.