U trećem tromjesečju ove godine očekuje se visok godišnji rast BDP-a, a u nastavku godine njegovo usporavanje, pa bi se realna gospodarska aktivnost na razini 2021. godine mogla povećati za 8,5 posto, ustvrdio je guverner Boris Vujčić na konferenciji “Financijsko tržište” u Opatiji.
Ove bi se godine inflacija mogla ubrzati na 2,3 posto, a u 2022. godini blago usporiti, na 2,1 posto. Guverner Vujčić ističe da inflacija ubrzava uglavnom pod utjecajem rasta cijena energije i prehrane, no pretežu rizici koji bi mogli dovesti do viših ostvarenja, dok su rizici za gospodarstvo uravnoteženi. U osnovnom scenariju, naglasio je Vujčić, rast gospodarstva u ovoj godini trebao bi biti 8,5 posto, a u idućoj godini 4,1 posto, što će povoljno utjecati na zaposlenost i plaće.
No, ostvare li se negativni rizici, tada bi u alternativnom scenariju rast gospodarstva u ovoj godini iznosio 7,7 posto, a u idućoj godini 2,5 posto. No, i u tom bi scenariju rast u ovoj godini bio znatno veći nego što se to dosad očekivalo, no u idućoj bi bio niži.
Negativni rizici za gospodarstvo odnose se na mogućnost da će u četvrtom tromjesečju ove godine u europodručju doći do pogoršanja epidemiološke situacije i pooštravanja restriktivnih mjera, što bi moglo rezultirati sporijim intenzitetom oporavka europodručja. To bi onda dovelo do slabije inozemne potražnje pa bi kretanja domaćega robnog izvoza mogla biti nepovoljnija od očekivanja u osnovnom scenariju.
Također, u alternativnom se scenariju očekuje slabija investicijska dinamika zbog rasta cijena građevinskog materijala i usluga te sporija dinamika korištenja sredstava iz fondova Europske unije od očekivane. Ipak, istaknuo je guverner, trenutačna je situacija, uz prisutne rizike, istodobno i prilika za dovođenje u Hrvatsku dijela proizvodnje koja se seli iz Azije u Europu zbog nefunkcioniranja proizvodnih lanaca. Kada je inflacija u pitanju, guverner je istaknuo da manjak materijala i opreme utječe na rast proizvođačkih cijena, dok je rast inflacijskih očekivanja potrošača vjerojatno povezan s ubrzanjem rasta cijena hrane.
Negativni rizici za inflaciju odnose se na mogući brži rast osobne potrošnje no što se očekivalo, više cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu, izrazitiji rast cijena poluproizvoda zbog zastoja u opskrbnim lancima te na mogući porast određenih administrativno reguliranih cijena. Govoreći o stanju u bankarskom sektoru, istaknuo je kako je višak likvidnosti na povijesno najvišim razinama uz istodobni nastavak smanjenja troškova financiranja.
Kanal rate