Prema posljednjim ekonomskim prognozama EK, oporavak se pokazao otpornim na udare nestabilnosti. To je dobra vijest. No, dok bi se ekonomski oporavak još mogao okoristiti trenutačnim pozitivnim impulsima i "bočnim vjetrovima" – prije svega u obliku slabe vanjske vrijednosti eura, niske cijene nafte i prilagodljive monetarne politike ECB-a – očekuje se da će oni slabjeti, a da će se pojačati negativni utjecaji usporavanja rasta u tržišnim gospodarstvima u nastajanju. Usto, rast ostaje nedostatan da zatvori investicijski jaz i da ozbiljno odgovori na trenutačne izazove.
Austrijanac Wilhelm Molterer glavni je direktor Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), jedne od glavnih sastavnica Plana ulaganja za Europu, sveobuhvatnog programa kojim se želi potaknuti razvoj gospodarstva u Europskoj uniji. EFSU je inicijativa EU koju su zajednički pokrenuli EIB Grupa i Europska komisija, a mobilizirao je javni i privatni kapital od ukupno 315 milijardi eura u idućih pet godina. Fondom se nastoje premostiti prepreke na tržištu uklanjanjem tržišnih nejednakosti i poticanjem privatnih ulaganja, a njime se podupiru strateška ulaganja u ključnim područjima poput infrastrukture, obrazovanja, istraživanja, inovacija i rizičnog financiranja za mala poduzeća. Molterer je bio glavni govornik na zagrebačkoj konferenciji Europske komisije i Europske investicijske banke pod nazivom "Plan ulaganja u Europu: spajanje različitih mogućnosti za mikro, mala i srednja poduzeća".
Što vidite kao glavne prepreke investicijama u Europi? Koja je uloga EFSU-a u Investicijskom planu za Europu?
Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) važan je stup u Investicijskom planu za Europu, ili Junckerovu planu, ali nije čarobni štapić. Da bismo privukli investitore, treba bolje strukturirati projekte. Novi Europski savjetodavni centar središnje je mjesto koje okuplja i katalogizira projekte, preko njega ćemo identificirati uska grla te na jednom mjestu objediniti znanja i kapacitete potrebne da se pokrenu dobri projekti, posebice kroz snažnije korištenje financijskih instrumenata te kroz lakši pristup financijama. No, smatram da je glavni preduvjet za uspjeh Junckerova plana poboljšanje opće investicijske klime u Europi, smanjenje birokracije, pojednostavljenje regulatornog okvira i ojačavanja zajedničkog digitalnog i tržišta kapitala te energetske unije. Samo tako stvorit ćemo održiv rast i nova radna mjesta.
Koji je glavni cilj osnivanja Europskog fonda za strateška ulaganja i na koji način fond može pomoći pokretanju projekata?
Istraživanja što ih je EIB proveo početkom 2014. godine razotkrila su zabrinjavajuće velik investicijski jaz: stvarna ulaganja na prostoru EU bila su 2013. približno 15% ispod rekordne razine iz razdoblja prije krize, pri čemu je taj zaostatak u nekim državama članicama dosezao čak 60%. Taj investicijski raskorak nastaje zbog nedostatka kapaciteta za podnošenje rizika u Europi. Likvidnost je dostupna, ali se ne pretvara u ulaganja, nema projekata. U trenutačnom okruženju preopterećenih javnih financija taj financijski raskorak može ispuniti samo privatni kapital. Cilj EFSU-a je prevladati te probleme tako što će ulagače i ulaganja osloboditi određenog dijela rizika.
Kako funkcionira EFSU?
Glavna je funkcija EFSU-a preuzimanje određenog rizika povezanog s aktivnostima koje provode Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond. Jamstvo EU omogućava EFSU projektima da se prilagode tržišnim potrebama i privuku privatne investicije, dok EFSU omogućava Europskoj investicijskoj banci da ulaže u projekte s profilom rizika četiri puta većim od uobičajenog. To će, kao posljedica, omogućiti pokretanje novih proizvoda koji će biti fleksibilniji u polju financiranja visokog rizika. Takvi novi proizvodi uključivat će podjelu rizika s bankama i omogućiti banci da daje veće zajmove.
Koliko je projekata dosad odobreno?
Do sada je Upravni odbor EIB-a odobrio više od 40 projekata za financiranje pod EFSU-om. Također, Europski investicijski fond pokazuje impresivne rezultate u sektoru malih poduzeća kao dio Junckerova plana.
Možete li nabrojiti neke projekte za koje ste jamčili? Za koje projekte primarno jamčite?
Gotovo polovica odobrenih projekata podržava obnovljivu energiju, energetsku efikasnost i druge investicije koje doprinose niskougljičnom gospodarskom rastu. Ostali projekti uključuju strateški transport, digitalnu i socijalnu infrastrukturu, istraživanje i razvoj te industrijsku inovaciju, kao i financiranje manjih poduzeća.
Je li među njima i neki hrvatski projekt?
Projekt Hrvatske banke za obnovu i razvitak pod nazivom Model podjele rizika – malo i srednje poduzetništvo jedan je od prvih.
Postoji li u planu još neki hrvatski projekt za financiranje?
Aktivno razmatramo mnoge mogućnosti, no u ovom trenutku nema EFSU projekta u Hrvatskoj.
Zašto je Hrvatska na začelju po povlačenju novca iz fondova EU? Može li Investicijski plan za Europu i EFSU pozitivno utjecati na hrvatsko povlačenje novaca iz fondova EU?
U pravilu, EFSU projekt može se kombinirati s financiranjem iz fondova EU. U sklopu Plana investicija osnovan je savjetodavni centar koji pruža tehničku pomoć i savjete za pripremu te implementaciju prioritetnih projekata.
>> Na popisu ključnih energetskih projekata od EU interesa pet hrvatskih
