Voda, osnova ljudskog života na Zemlji, pokazala je gotovo neograničene mogućnosti primjene koje možemo iskoristiti u Hrvatskoj. Jedna od glavnih je hidroenergija, koja se može proizvesti u sustavu hidroelektrana i time povećati neovisnost o uvozu, kao i broj i snagu obnovljivih izvora energije. Hrvatska elektroprivreda zato planira investirati ogromnih 3,7 milijardi kuna u projekt druge faze Hidroenergetskog sustava Senj. Za prvi dio projekta, Hidroenergetski sustav Kosinj, već je provedena javna rasprava te se očekuje rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Do 21. svibnja traje javna rasprava za drugi dio projekta, vrijedan 1,8 milijardi kuna, a koji se odnosi na izgradnju hidroelektrane Senj 2 sa svim objektima. To će obuhvatiti umjetno jezero Gusić polje 2, tunel Gusić polje - Hrmotine, vodnu komoru Hrmotine, cjevovod, strojarnicu, postrojenje, odvodni tunel i spoj na mrežu. Sve to planiraju izgraditi kroz šest godina što velikim dijelom ovisi i o vremenskim uvjetima u Lici. Izgradnjom HE Senj 2, s prethodno izgrađenim Hidroenergetskim sustavom Kosinj, hrvatskom elektroenergetskom sustavu osiguralo bi se 330 gigavatsati nove energije godišnje, što je, primjerice, više od ukupne potrošnje u Ličko-senjskoj županiji. Osim što bismo dobili novu struju, projekt ima i druge uloge.
Prva od njih je osiguravanje Ličana od poplava. Naime, vode iz rijeke Like, koje se ne mogu skupiti u jezeru Kruščica, niti u bazenu Selište, prelijevaju se na brani Selište i otječu u podzemlje na kraju Lipovog polja. U slučaju kada je količina vode koja se preljeva na brani Selište veća od kapaciteta ponora Lipovog polja, dolazi do poplave Lipovog polja i Kosinjske doline. Od hidroelektrane bi puno koristi imali i mještani. Jedinice lokalne samouprave dobivat će stalni iznos novca od naknada za korištenje zemljišta i korištenje voda koji će moći iskoristiti za nove projekte i razvoj.
Treću korist od nove hidroelektrane osjetit će stanovništvo i turistički djelatnici u priobalju, jer će se njome povećati sigurnosti vodoopskrbe sjevernog Primorja. To će pogotovo utjecati na južni ogranak koji služi za vodoopskrbu naselja od Senja do Karlobaga, uključujući otoke Rab i Pag. U tijeku je procjena utjecaja zahvata na okoliš koju provodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Javna rasprava o Studiji utjecaja zahvata hidroelektrane na okoliš traje do 21. svibnja 2018. Njezino javno izlaganje bilo je u Senju i Otočcu.
