Po razvoju kabelske televizije Hrvatska zaostaje za svim zemljama u regiji, a još bi je teže bilo usporediti s razvijenim zemljama Europe i svijeta. Samo se 10 posto kućanstava koristi kabelskom televizijom, kažu strani investitori, koji su se upravo zbog nerazvijenosti toga dijela hrvatskoga tržišta odlučili ulagati. Dva američka fonda za tu su namjenu nedavno uložila šest milijuna američkih dolara u tvrtku Digital City Media, koja želi postati naš nacionalni kabelski operater. U razvoj kabelske mreže u našoj zemlji do 2005. godine planiraju uložiti 40 milijuna dolara. DCM upravo počinje i četveromjesečni projekt ispitivanja tržišta, odnosno korisnika i njihovih želja te o onome što očekuju od kabelske televizije.
- Investiciju od šest milijuna dolara naših vlasnika ulažemo u rekonstrukciju i širenje postojećih mreža malih tvrtki koje kupujemo, a koje imaju koncesije u gradovima. Dosad smo postali vlasnicima kabelskih televizija na Jarunu i Staglišću u Zagrebu te po jedne u Splitu i Osijeku i imamo 40.000 priključaka, što nas čini najvećim operaterom u zemlji. No, plan nam je da do 2005. godine imamo 200.000 priključaka - kaže Damir Hajduk, direktor marketinga Digital City Medije, koja je u vlasništvu dvaju američkih fondova: The Southeast Europe Equity Fund, Ltd (SEEF) i SEAF Central and Eastern European Growth Fund. Hajduk objašnjava kako DCM planira postaviti kabelsku mrežu onako kako se još nije radilo u Hrvatskoj, odnosno sagraditi kvalitetnu mrežu s optičkim kabelima pod zemljom te osigurati "head end" postaju u vrijednosti pola milijuna dolara za povećanje kvalitete signala i prijma kod korisnika. Amerikanci će do 2005. godine uložiti 40 milijuna dolara u Hrvatsku jer su tu vidjeli mogućnost razvoja.
Loš imidž kabelske - polovica korisnika ne želi ju plaćati
- Samo 100.000 od milijun kućanstava u Hrvatskoj koristi se uslugom kabelske TV. Time Hrvatska prilično zaostaje za Slovenijom, Slovačkom, da ne spominjemo Rumunjsku, Bugarsku... - objašnjava Hajduk. No, u Hrvatskoj je zbog lošeg imidža kabelske televizije i nerazumijevanja ljudi što bi kabelska uopće trebala biti velik problem i naplata naknade.
- Ljudi u Hrvatskoj misle kako je kabelska televizija besplatna. Stoga je teško naplatiti usluge, pa se one čak od 50 posto korisnika ne mogu naplatiti. No, mi moramo platiti račune distributerima, autorska prava za distribuciju programa. Također, treba sagraditi, pa i održavati, kvalitetnu mrežu. Spremni smo ulagati mnogo, trenutačno kopamo za postavljanje kabela isključivo dijamantnim bušilicama kako ljudi uopće ne bi čuli naše radove jer te bušilice ne proizvode vibracije. To samo govori o tome kako želimo podići kvalitetu usluge na najbolji način. Uvest ćemo i prvu Službu korisnika koja će odgovarati na sva pitanja i rješavati ažurno sve probleme korisnika, tiskati priručnike za gledatelje, stavljati titlove u sapunicama, uvoditi programe kojih još u zemlji nema... - nabrajao je Hajduk.
Razlozi slabe razvijenosti kabelske televizije u nas su u prijašnjoj lošoj zakonskoj regulaciji tržišta, koja je sada dijelom riješena. Više se, naime, ne dodjeljuju kabelske koncesije, nego ih zainteresirani dobivaju temeljem zahtjeva ako ispunjavaju zakonske uvjete za koncesiju. No, problem je do sada bio u tome što su se rad i kvaliteta usluga istih operatera slabo pratili na tržištu pa su mogli raditi gotovo - svašta. Priča je već poznata - inspektora je premalo za sve poslove koje moraju obavljati i nadgledati. No, uskoro će se, poslije Nove godine, uspostaviti drukčiji Zavod za telekomunikacije, koji će imati vlastiti novac i zapošljavati nove djelatnike. Tada bi napokon trebalo biti regulirano i stanje u telekomunikacijama, pa i u kabelskoj televiziji. Također, uskoro se očekuje da Sabor imenuje Vijeće za telekomunikacije, zaduženo za dodjelu (pa i oduzimanje) svih koncesija.
Kada se sve zakonski riješi, pitanje je što će se dogoditi s malim kabelskim operaterima, baš kao i s lokalnim televizijskim postajama. Mali kabelski operateri dosad su radili svašta kako bi preživjeli na tržištu. Primjerice, zakonski su dužni postaviti podzemne kabele kako bi se osigurao i kvalitetan prijam signala te svakom pretplatniku osigurati vlastiti priključak. No, umjesto podzemnih kabela, svjedočili smo različitim nagrđujućim antenskim stupovima i kabelima postavljanim po zgradama, lošem prijmu i nekvalitetnom signalu, a upitno je i koliko su se poštovala autorska prava pri distribucije stranih programa.
Razmjena mršavih programa
S druge strane, da bi male televizijske postaje uopće preživjele, morale su se umrežiti i razmjenjivati ionako "mršav" program koji su proizvodile, primjerice, vijesti. Zakon im dopušta umrežavanje do pet sati na dan. Male lokalne televizije dovode se u vezu s kabelskim operaterima utoliko da im je velika šansa da propadnu ako kabelski operateri, primjerice, dobiju i pravo proizvodnje vlastitog programa. Hrvatski je telekom svojedobno upravo to tražio od regulatora kao jedan od uvjeta za gradnju nacionalne kablovske mreže. HT-u je oduzeta nacionalna koncesija jer je Zavod za telekomunikacije odredio da HT nije poštovao uvjete iz ugovora (gradnju novih 5000 priključaka). HT je, pak, ponavljao kako je ispunio uvjete (kupio gotovih 5000 priključaka malog operatera), kao i to da nema interesa graditi nacionalnu mrežu dok su mu prava ista kao i ostalim operaterima te dok je nacionalna mreža "izbušena" koncesijama malih operatera.
- HT je ispunio sve obveze, a regulator je procijenio drukčije. Mislimo da s kabelskom televizijom nije odabran najsretniji koncept - kratko je komentirao Marjan Jurleka, glasnogovornik HT-a, dodavši kako će kompanija još razmisliti kako se postaviti prema planu da bude nacionalni koncesionar za kabelsku televiziju.
Hrvatska televizija, čiji su program obvezni prenositi kabelski koncesionari, u posebnoj je poziciji. Smatra li HRT kabelsku televiziju svojom konkurencijom?
- Ne! To je samo još jedan način distribucije programa koji mi pozdravljamo jer povećava broj gledatelja i razvija tržište. Podiže se i tehnička kvaliteta usluge i daje se šire područje gledanosti zbog stranih programa, a gledatelj će tada moći i više cijeniti program koji HRT proizvodi - hvali kabelsku TV Krešimir Macan, glasnogovornik HRT-a te nastavlja u korist "konkurencije":
- Problem se javlja pri naplati naknade kabelskih koncesionara. Oni uzimaju pretplatu za dodatne usluge koje nude gledateljima i dodatne programe, a mi naplaćujemo pretplatu zbog proizvodnje programa, a to ljudi ne shvaćaju. Ako jedan gledatelj sam ulaže u satelitsku opremu, to ga, u konačnici, stoji oko 65 kuna na mjesec za gledanje nekoliko programa. Isto mu nudi i kabelski operater, uz još neke dodatne mogućnosti, primjerice, neke serije prevedene na hrvatski jezik. Cijeli paket usluga najčešće stoji 29 kuna pa ako netko ne želi plaćati dodatnu pretplatu, uz HRT-ovu, u redu, ali onda neće moći niti gledati, primjerice, kanal sa sapunicama na hrvatskom jeziku.
Uzeti treba u obzir i to da kabelska mreža ima sve potrebno i za pružanje usluga fiksne telefonije i interneta! Kao što postoje, primjerice, u Americi, korisnik može preko jedne utičnice i priključka razgovarati, spajati se na internet i gledati brojne satelitske i kabelske programe. E, tu dolazimo do različitih koncepcija od države do države. Kako bi se razvio internet, u Europi su dosta zaživjele kabelske mreže zbog jakog monopola fiksnih operatera, koji su skupo naplaćivali korištenje svojih mreža. U Americi je tržište, pak, liberalizirano pa postoji milijun načina i paketa koje korisnici mogu birati te svatko traži ono što mu odgovara i po potrebi za to plaća naknadu.
Surfanje internetom i fiksna telefonija putem kabelske
DCM kaže da će uskoro imati mrežu koja će omogućiti brojne dodatne usluge, poput pristupa internetu. No, za fiksnu telefoniju DCM će pričekati zakonski rok isteka isključivih prava HT-a.
- Fiksna telefonija velik je projekt i velika početna investicija. Bit ćemo u mogućnosti pružati i takve usluge, no analizirat ćemo situaciju kada HT izgubi isključiva prava i vidjeti isplati li nam se ulaziti u takav projekt zbog velikih troškova - kaže D. Hajduk.
No, iz neslužbenih izvora saznajemo kako je veliko zanimanje za konkurenciju HT-u u fiksnoj mreži jer se većina operatera trenutačno žali na HT-ove cijene usluga i zakupa mreže. Uzmemo li u obzir da i mobilna telefonija i internet, a ne samo razgovori, počivaju na fiksnoj mreži, investitora će se 1. siječnja 2003. godine, kada HT-u prestaju prava, sigurno naći. HT time ne gubi samo konkurencijom u razgovorima već i u zakupu usluga za internet i mobilnu telefoniju. Kabelska je u tom slučaju idealan konkurent jer će imati optičku mrežu kakvu ima i HT. U Ministarstvu kažu kako će internet service provider (ISP) moći postati bilo tko preko kabelske mreže tko je ispunio zakonske uvjete, a u fiksnoj mreži ne može to postati do 31. prosinca 2002. godine. No, Večernjak doznaje da će upravo tada u zakonsku proceduru krenuti i novi Zakon o telekomunikacijama. Gubitak isključivih prava HT-a i promjene Zakona u paketu svakako će donijeti zanimljivosti na ovom tržištu pa treba tek vidjeti kako će promijenjeni Zakon regulirati tržište te završiti priču o HT-ovu monopolu.
Dražena Lejo
