Hrvatska je jedina zemlja EU u kojoj se sotonizira prirodni plin, i to ne prestaje u našim medijima i od strane nekih stručnjaka koji tvrde da je plin tek energetsko tranzicijsko rješenje, izjavio je Igor Grozdanić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u zagrebačkom Kongresnom centru Forum na konferenciji Hrvatsko i regionalno plinsko tržište, u organizaciji Poslovnog dnevnika.
U plinofikaciji smo trebali napraviti više, iako se taj projekt u Dalmaciji dobro razvija, rekao je Grozdanić tijekom panel diskusije pod nazivom Kako plinoficirati Hrvatsku? Za projekt LNG terminala kaže kako mu je “najveći protivnik hrvatska politika”.
Energetika je politička priča, ali nije socijalna kategorija. Treba jasno reći da nema jeftine energije i da ona više nikad neće biti jeftina. Potencijal povećanja potrošnje je plin u prometu, u svjetskom vrhu smo po potrošnje dizela, što je stvarno sramota.
Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, rekao kako je dobar dio Hrvatske već plinoficiran, osim Dalmacije, a i tamo će krenuti kad računica pokaže isplativost prelaska na plin jer se četiri puta manje potroši na grijanje nego u kontinentalnom dijelu, pa se postavlja pitanje isplativosti. “Na jugu se i dalje 40 posto građana grije na drva. Ljeti pak puno struje troše na hlađenje, pa bi trebalo razmisliti o hlađenju pomoću plina. No ako nastavimo iseljavanje nema smisla investirati u mrežu“.
Čulo se i da država mora pomoći da bude manja cijena priključka na plin od 12.000 kuna, pa bi i interes u Dalmaciji bi puno veći.
Damir Škugor iz Ininog Plina i energije napominje da cijenu energenata treba formirati po tržišnim principima. “HEP je u ožujku odabran kao opskrbljivač plina na veleprodajnom tržištu plina i zbog toga će godišnje gubiti nekoliko desetaka milijuna kuna, što će morati pokriti iz svog poslovanja. Ranije se i Ina nalazila u takvoj situaciji kada je diktirana cijena i obveza prodaje plina kućanstvima negativno utjecala na naše poslovanje. Ina se zalaže za potpunu liberalizaciju tržišta plina u Hrvatskoj, a kao jedini opskrbljivač na tržištu s vlastitom proizvodnjom plina i nadalje ćemo biti jedna od glavnih poluga sigurnosti opskrbe domaćeg tržišta. Nastavljamo zato s ulaganjima u nove istražne i proizvodne projekte u zemlji s ciljem podizanja domaće proizvodnje plina i nafte. Ove smo godine otkupili Enijev udio u plinskim poljima u hrvatskom dijelu Jadrana, što će povećati proizvodnju plina za oko 380.000 prostornih metara godišnje.
Na kopnu pak nastavljamo s našim EOR projektom u koji smo do sada uložili više od milijardu kuna. Provodimo i nova istraživanja na području Drava-2 u što ćemo uložiti više od 10 milijuna eura. Do sada smo izbušili dvije istražne bušotine te analiziramo ima li komercijalnog otkrića, a radimo i nova 2D seizmička mjerenja na dijelu tog područja”, kazao je Škugor. “Potrošnja električne energije od 2006. do 2016. narasla je za 17,8 posto, što je 40 posto brže nego prirast stanovništva. U tom je razdoblju potrošnja prirodnog plina narasla deset posto. Udjel plina raste za 32 posto više od porasta utroška energije.
Potrošnja ugljena brže je rasla nego što smo proizveli električne energije iz sunca i vjetra, što znači – da smo koristili plin umjesto ugljena, više bi napravili za naš planet“, rekao je Pudić.
Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacra naglasio je da proizvodnja plina pada zadnjih par godina zbog pada ulaganja u nova istraživanja.
“Potrošnja je lani porasla, pa sve skupa od 2016. ipak imamo blagi trend povećanja. Plin je vezan uz gospodarski oporavak zemlje. U Slavoniji su mnogi prešli na drva jer im je tako jeftinije”, rekao je Zovko. Puno se spominjao Jadransko-jonski plinovod, za koji je Zovko rekao kako “još ima puno izazova ispred sebe, ali ide se u dobrom smjeru. Taj je projekt jako važan za Albaniju, Crnu Goru, a oko 2,5 milijarde kubika ostalo bi u Hrvatskoj, odnosno transportiralo bi se u druge zemlje u regiji”. Narednih mjeseci osnovat će tvrtka koja će promovirati taj projekt, nakon čega će svi akteri u Azerbajdžanu potpisati memorandum. Investicija je teška oko 580 milijuna eura, od čega dio kroz Hrvatsku košta oko 280 milijuna. “Uz toliku investiciju cijene neće puno pasti, to će se dogoditi tek kad se bude koristio sav kapacitet tog plinovoda, pri čemu je važno imati velike potrošače”, rekao je Zovko, dodavši kako je važna Južna interkonekcija tog plinovoda kao veza između Hrvatske i BiH.
Daria Karasalihović Sedlar (Zavod za naftno inženjerstvo, Rudarsko geološko naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) objasnila je kako postaju važni slabopropusni pješčenjaci, koji onemogućavaju dotok iz samog ležišta prema bušotini. Proizvodne tehnike su multilateralno bušenje, hidraulično frakturiranje te horizontalno bušenje. Aktivnosti na nekonvencionalnim ležištima u Europi idu sporo, jer još nisu isplative. U Hrvatskoj je zanimljiv prostor bjelovarske subdepresije zbog velikog prostiranja slabopropusnih pješčenjaka, kao i murska, savska i dravska depresija. Međutim, cijena proizvodnje je do triput veća nego u SAD-u i to zbog guste naseljenosti, manje konkurencije, kompleksne geologije, ekološke restrikcije i nedefinirane legislative.
Hrvatska je jedina u regiji ...... kojom vladaju sotonisti.