Prema planu ministra financija Slavka Linića, do travnja ove godine trebalo bi se obaviti spajanje sedam malih banaka, odnosno njih šest, s obzirom na to da je Jadranska banka odustala. Da je takvo što neizvedivo do travnja, jasno je jer je do sredine prosinca trebao biti potpisan ugovor s nezavisnim revizorom, što nije učinjeno, a trenutačno se razmišlja i o uzimanju savjetnika za cijeli proces.
Izbjeći slučaj Credo
U ponedjeljak će predstavnici šest banaka opet razmotriti cijeli proces. Riječ je o Centar banci, Karlovačkoj banci, Nava banci, Croatia banci, Varaždinskoj banci te Banci Kovanici. Iako u Jadranskoj banci ne žele iznositi razloge zašto su odustali od spajanja, doznajemo da uprava banke nije protiv spajanja, ali da smatra kako oni nisu u rangu manje banke, nego srednje, i da se mogu samostalno razvijati. Prema veličini aktive su na desetoj poziciji na bankarskom tržištu, trinaesti prema snazi jamstvenog kapitala i imaju dovoljno sredstava za pokriće rizičnih plasmana. A Ministarstvo je odabralo upravo tih sedam računajući da bi se kod njih mogao dogoditi problem naplate kredita pa zatim i moguća propast, kao što je bio slučaj s Credo bankom, a nakon čega bi država imala trošak zbog pokrića osigurane štednje. Ostalih šest banaka pozdravlja spajanje, a među njima i Alternative FGS kao novi vlasnik Centar i Vaba banke, bez obzira na to što ima plan spajanja tih dviju banaka. – Budućnost malih banaka ovisi o procesu konsolidacije te stvaranju kvalitetnih financijskih subjekata na domaćem tržištu, koji će u svakom trenutku moći odgovoriti izazovima tržišta i ekonomije unutar koje svi zajedno poslujemo, komentira Stanko Kežman, predsjednik uprave Vaba banke.
Izvori novog kapitala
Ipak, govori se da banke imaju još neka otvorena pitanja, kao što je, primjerice, uprava nove banke, smanjenje udjela sadašnjih većinskih vlasnika koji više neće imati kontrolu, pa do pitanja odakle državi novac za dokapitalizaciju. Naime, uzmu li se u obzir gubici koji nisu iskazani u financijskim izvještajima, stopa adekvatnosti kapitala ne bi bila zadovoljena pa bi bila potrebna dokapitalizacija, prema procjenama, u iznosu od 366 do 583 milijuna kuna, a kako bi stopa adekvatnosti kapitala bila između 13 i 15 posto. Izvori novog kapitala bili bi ili postojeći dioničari proporcionalno ili pojedinačno prema vlastitim željama ili bi novi kapital ubrizgao EBRD i država putem DAB-a.
>> Ove godine 11 malih banaka poslovalo s gubitkom od 125 mil.
