Dok se još iščekuje po kojoj će cijeni Ina i ostali potencijalni dobavljači HEP-u prodati plin koji mu je potreban za opskrbu kućanstava, u drugi je plan palo najavljeno podizanje naknade za obnovljive izvore energije (OIE). Zahvaljujući spuštanju stope PDV-a na električnu energiju, računi za struju od prvog su dana 2017. osjetno niži pa je potez ministra financija Zdravka Marića neutralizirao neminovno poskupljenje struje zbog obveza prema ulagačima u OIE projekte.
Zelena energija znatno je skuplja od energije dobivene iz fosilnih goriva pa potrošači moraju prihvatiti da će, ako žele ići u smjeru skupe struje i čistog okoliša i niskougljične strategije koju gura ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, plaćati osjetno skuplju struju.
Alternative su termoelektrane poput pomalo zaboravljenog Plomina C, koji je nužan za energetsku neovisnost ili ovisnost o uvozu struje. Koliko je zelena električna energija skupa, pokazuje zajamčena cijena po kojoj HEP mora otkupljivati struju iz obnovljivih izvora, a ona iznosi 90 lipa po kilovatsatu.
Za usporedbu, kilovatsat električne energije iz hidroelektrane stoji četiri puta manje. Zbog visoke cijene proizvodnje proizvođači OIE imaju poticaje i zaštićenu cijenu električne energije koju prodaju HEP-u.
Ta cijena iznosi visokih 90 lipa po kilovatsatu, a kako je i tijekom 2015. popriličan broj projekata dobio zeleno svjetlo i ušao u sustav poticaja koji traju 12 godina, država će do 2020. morati osigurati čak 6,2 milijarde kuna koje će se sliti u džep ulagača u vjetroparkove, solare, biomasu ili kogeneracije.
Da bi se namaknuo taj novac, bilo bi potrebno podići naknadu za OIE s 3,5 lipa, koliko iznosi trenutačno, na čak 12 lipa. Takvo poskupljenje pojelo bi većinu uštede na PDV-u pa se u resornom ministarstvu ipak odlučuju ublažiti rast naknade i po svemu sudeći povećat će je na 6,6 lipa po kilovatsatu, što će račune od 271 kuna podići za oko 9 kuna mjesečno, ali će i dalje ostati 20 kuna uštede mjesečno u odnosu na račune iz 2016.
Vakuum u potrebnim sredstvima nadoknadit će se, kako planiraju u Ministarstvu, nametanjem trošarina ili posebnog oblika poreza na cijenu električne energije koju garantiraju OIE projektima. To je način kako se može doskočiti visokim poticajima, a izbjeći žalbe Europskoj komisiji, uvjeravaju u Ministarstvu. Izračun isplativosti projekata pokazuju da je Hrvatska bila vrlo široke ruke kada je dijelila poticaje jer većina projekata koji su dobili poticaje ima povrat u roku od 5 godina, što znači da će idućih sedam godina poticaji biti čisti profit.
Upravo zbog lakog potpisivanja ugovora u Ministarstvu su pročešljali brojne ugovore i drže da bi ih trebao ispitati DORH jer u pojedinim ugovorima navodno ima elemenata za kazneni progon. Hoće li DORH pronaći razlog za raskidanje ugovora o poticajima pokazat će eventualna istraga, ali ti slučajevi neće značajno umanjiti troškove potrošačima koji moraju biti svjesni da je čista energija skupa obveza koju će morati platiti.
>> Hrvatska prilika za veću energetsku neovisnost su nove hidroelektrane
a država su valjda njeni stanovnici, iz čijeg džepa će se i izvući novac kroz namete, zar ne ? i još nešto, citiram: država će do 2020. morati osigurati čak 6,2 milijarde kuna koje će se sliti u džep ulagača u vjetroparkove, solare, biomasu ili kogeneracije. - - ako mi svi već moramo plaćati privatnicima skupu energiju, zašto država sama ne investira u vjetroparkove, solare.. da ne bi narod bio vlasnik istih kojim slučajem i ulagao za sebe ?