Ljestvica o brzinama fiksnog interneta koja je objavljena na jednom britanskom web portalu, kaže da smo u konkurenciji 189 svjetske zemlje, na 40 mjestu. To, na prvu. zvuči sasvim dobro, i svakako, po njoj spadamo u gornji dom svijeta. No, kada bismo u tome gledali samo na europske zemlje ne stojimo nimalo dobro, dapače na samom smo začelju. To i nije neka novost, jer europska statistika i indeksi, poput DESI-ja te indeksa digitalne transformacije već nas nekoliko godina po pitanju širokopojasnog pristupa internetu odnosno broadbanda smješta na posljednja mjesta.
Da, imamo spori fiksni internet i da, među europskom konkurencijom kaskamo. Britanci su, kada se govori o prosječnoj brzini surfanja, izmjerili da to u Hrvatskoj iznosi 12,57 megabita u sekundi te da se kod nas film HD kvalitete koji ‘teži’ 7,5 gigabajta prosječno skida sat i 21 minutu. To svakako nije razlog zadovoljstvu, jer prosječno primjerice u Singapuru surfaju s 56,13 megabita u sekundi, dok su europski prvaci Šveđani na brzinama od 40,16 mbit/s. Iza nas su, primjerice Srbija, Island, Italija, Izrael, BiH....
Nerazvijena infrastruktura
Razlog prosječnoj sporosti leži u tome što nam je fiksna infrastruktura katastrofalno nerazvijena u ruralnim dijelovima, dok hrvatski građani ipak surfaju znatno brže. Prema posljednjim podacima, regulatora HAKOM-a, na polovici 2017. zabilježeno 1.078.000 širokopojasnih priključaka. Trenutačno ima oko 40 posto korisnika s ugovorenim brzinama 2-10 Mbit/s, nešto manje od tog broja s brzinama između 10 i 30 Mbit/s, a preko 20 posto korisnika ima brzine veće od 30 Mbit/s. Dodatni razlog što se surfa sporo jest i u cijenama ali i potražnji. Europska statistika bilježi da smo, kada se radi o cijeni interneta spram kupovne moći građana pri vrhu EU zemalja, dok cijena sama po sebi i nije toliko visoka. Za poboljšanje statistika nužno je osigurati investicije u mrežu kojom se omogućava pristup internetu velikih brzina, konkurentnost i razvoj digitalizacije, a samim time i potražnja za broadband i ICT uslugama. Primjerice, u Francuskoj je nakon polaganja cjelovite optičke mreže potrošnja internet prometa porasla tri puta, kažu u Vipnetu. I HT traži bolje investicijsko okruženje te kažu.
Odobreno 209 milijuna eura
– Po pitanju brzina fiksnog pristupa internetu Hrvatska je jedna od zemalja koja je u posljednjih godinu dana imala najveći skok, što je izravna posljedica intenzivnih ulaganja telekom operatora. Nažalost dio tih investicija odlazi na namete koje moramo plaćati, a koje druge države nemaju. Ulaganja bi bila i veća kada bi se uklonila značajna neporezna davanja. Iz HAKOM-a, ističu ubrzali smo se u gušće naseljenim područjima, ali najveći izazov su ruralna područja, gdje su potrebna i veća ulaganja za izgradnju modernih mreža od onih u urbanim sredinama. Za gradnju u ruralnim područjima, gdje operatori ne nalaze financijski interes za ulaganja, morat ćemo iskoristiti sredstva iz razvojnih fondova ili nećemo moći ispuniti Agendu 2020. Iz Europskih fondova Hrvatskoj je odobreno ukupno 209 milijuna eura. Od toga za pristupnu mrežu 123 milijuna dok je 86 milijuna eura namijenjeno izgradnji agregacijske mreže. Da bismo se ubrzali potrebno je ubrzati državne mehanizme i iskoristiti novac.
Što još kažu dionici na tržištu o internetskim brzinama i razlozima porazne statistike
Iz Hakoma poručuju:
Iako postoje zemlje koje imaju znatno bolji fiksni internet nego što je trenutno u RH, u RH su stvoreni uvjeti koji omogućavaju snažni rast priključaka minimalnih brzina od 30 Mbit/s. Primjerice, krajem 2014. svaki 20. korisnik širokopojasnog pristupa internetu je koristio internet najmanje brzine od 30 Mbit/s dok na polovici ove godine svaki 5. korisnik širokopojasnog pristupa internetu koristi internet minimalno te brzine. Drugim riječima udio tih priključaka se u tom razdoblju povećao s oko 0,5% na preko 20%. Najsnažniji trend porasta uočen je u prvoj polovici ove godine tako da smo vrlo optimistični u porastu korištenja ovih brzina u narednim razdobljima.
Trenutno imamo oko 40% korisnika s ugovorenim brzinama 2-10 Mbit/s, nešto manje od tog broja s brzinama između 10 i 30 Mbit/s, a preko 20 % korisnika ima brzine veće od 30 Mbit/s.
Ubrzali smo se u gušće naseljenim područjima, tj. gradovima pa je tako u dvije godine broj ugovora s brzinama iznad 30 Mbit/s značajno porastao, ali najveći izazov su ruralna područja, gdje su potrebna i veća ulaganja za izgradnju modernih mreža od onih u urbanim sredinama. Za gradnju u ruralnim područjima, gdje operatori ne nalaze financijski interes za ulaganja, morat ćemo iskoristiti sredstva iz razvojnih fondova ili nećemo moći ispuniti Agendu 2010. Pitanje ispunjenja Agende 2020 je pitanje koje je otvoreno za veliki broj država članica EU, te Hrvatska po tom pitanju nije nikakav izuzetak. Hrvatska je donijela Strategiju razvoja širokopojasnog interneta te pokrenula projekte za povlačenje novca iz Europskih fondova za ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes (tzv. bijela područja). Nadamo se da ćemo navedenim mjerama ako ne u potpunosti doseći, onda barem približiti se dovoljno blizu ciljevima Agende 2020.
Iz HT-a napominju:
Po pitanju brzina fiksnog pristupa internetu Hrvatska je jedna od zemalja koja je u posljednjih godinu dana imala najveći skok, što je izravna posljedica intenzivnih ulaganja telekom operatora. Iako HT ulaže značajna sredstva u razvoj i dostupnost infrastrukture (u posljednjih pet godina uložili smo 6,5 milijardi kuna, što je više od vrijednosti autoceste ZG-RI), nažalost dio tih investicija odlazi na namete koje moramo plaćati, a koje druge države nemaju. Ulaganja bi bila i veća kada bi se uklonila značajna neporezna davanja, posebno u vidu naknada za pravo puta koja su najveća u Europi te u jednom velikom dijelu EU zemalja uopće ne postoje. Usporedbe radi, davanja na godišnjoj razini za pravo puta omogućila bi izgradnju 60 tisuća optičkih priključaka.
HT nastavlja s intenzivnim ulaganjem u optičku pristupnu mrežu i na taj način daje značajan doprinos ostvarenju strateških ciljeva EU koje Hrvatska mora ostvariti do 2020. U HR ima 1.500.000 kućanstava, a HT će do kraja 2017. omogućiti NGA brzine za 876.000 kućanstava (58 posto). Optički pristup do kraja 2017. omogućiti ćemo za 378.000 korisnika. Takvim ulaganjima, do kraja 2020 HT Grupa planira samostalno ostvariti 70% ukupnih ciljeva DA2020.
U Vipnetu pozivaju na dijalog :
Europska komisija ističe da postoji dokaz kako u sektoru elektroničkih komunikacija potražnja ovisi o ponudi te da korištenje većih brzina i novih aplikacija ovisi o dostupnosti mreža koje omogućuju velike brzine interneta. Primjerice, u Francuskoj je nakon polaganja cjelovite optičke mreže potrošnja internet prometa porasla 3 puta. Vipnet sa svoje strane snažno investira u razvoj optičke mreže i cilj mu je pozicionirati se kao pouzdan strateški partner Vladi Republike Hrvatske u gradnji nove tehnološki napredne mreže bez koje je nemoguće ostvariti daljnji razvoj ICT-a i digitalizaciju Republike Hrvatske. Vipnet je kao konvergentni i jedini greenfield operator, do sada ulagao i dalje ulaže u kombiniranu optičko-kabelsku infrastrukturu (više od 440 tisuća kućanstava) te je od početka ove godine objavio gradnju 35 u cijelosti optičkih mreža. Pozivamo sve dionike da se kroz zajednički dijalog stvori okruženje kojim će se u što kraćem periodu dodatno potaknuti stvaranje pozitivnog investicijskog okruženja. Naime, kroz investicije u najmodernije mreže i tehnološka rješenja koja nude brzine 100Mbit/s simetrično, Republici Hrvatskoj će biti osiguran infrastrukturni skok koji će omogućiti ostvarenje ciljeva Digitalne agende 2025 i prije zadanog roka. U tom dijelu Vipnet je fokusiran i na gradnju pristupne mreže koja se u iduće tri godine djelomično financira od strane EU, pri čemu je Vipnet od strane jedinica lokalne samouprave u započetim projektima gradnje mreže prepoznat kao pouzdan partner.
Zato smo kako su nam političari objasnili i prodali naš Hrvatski telekom Deutsche telecomu da bi ulagali u infrastrukturu i posadili nas na dno tablice u EU.