Prosječnom građaninu koji se sprema podignuti stambeni kredit vjerojatno je najvažniji parametar cijena. U usporedbi s "klasičnim" stambenim kreditom, financiranje visokoenergetskih objekata je povoljnije, no u tom slučaju i nekretnina koja se kupuje ili preuređuje mora zadovoljavati standarde, uglavnom kategorije A, A+ ili B. Većina stanova iz novogradnje najčešće se uklapa u takve parametre, no situacija se komplicira ako klijent želi adaptirati stariju nekretninu. Prema informacijama iz banaka koje nude "zelene kredite", ponegdje potražnja raste gotovo 200 posto, no to zapravo nije ni teško s obzirom na nisku polaznu osnovu. U svakom slučaju, u tjednu u kojem se obilježava Dan planeta Zemlje, nije na odmet podsjetiti da na tržištu postoji i ovakva ponuda. I sve je traženija.
I do pola milijuna eura
Raspon je kamata za ove kredite od 4,49 posto u početnoj fazi financiranja, prve dvije godine u OTP-u pa sve do 6,30 posto u Hypo banci, za korisnike koji nisu klijenti banke. Neka je prosječna vrijednost između 5,50 i šest posto, a efektivna kamatna stopa uglavnom premašuje šest posto. U rijetkim je slučajevima niža. Najveći iznos kredita odobrava Erste banka, čak pola milijuna eura, dok su rokovi otplate rastegnuti na 30 godina, s izuzetkom PBZ-a u kojem je maksimalan rok otplate 25 godina. Erste banka akcijski do kraja mjeseca ne naplaćuje naknadu za obradu kredita, kao ni OTP korisnicima svog najjačeg paketa usluga, no neki klijenti OTP-u plaćaju čak tri posto iznosa odobrenog kredita. U ostalim bankama naknada je od 0,5 posto u Zabi do 2,5 posto u Hypu.
Od većih banaka jedino Splitska banka dosad nije nudila ovu vrstu stambenih kredita, no upravo ih uvodi te najavljuje da će ih odobravati uz nižu kamatnu stopu od standardnih stambenih kredita. Već sad klijentima koji kupuju nekretnine u objektima s energetskim certifikatom odobravaju povoljniju kamatu – 5,25 posto (EKS 5,45 posto). Banke, osim kupnje i adaptacije nekretnina, financiraju i kupnju zemljišta za gradnju "pasivnih" objekata. U PBZ-u korisnik kredita za nadogradnju ili poboljšanje energetske učinkovitosti (no ne i za kupnju) ne mora biti vlasnik nekretnine, dovoljno je krvno ili tazbinsko srodstvo.
Kamata raste s rizikom
Do iznosa od 15 tisuća eura ne traže ni hipoteku nad nekretninom, kao ni OTP, dok je Erste iznos financiranja bez hipoteke podigao na 25 tisuća eura. Visinu kamata prilagođavaju rizičnom profilu klijenta pa najbolje prolaze kreditno najsposobniji, dok je financiranje skuplje za rizičniju klijentelu. Potražnja im raste; u dvije godine odobrili su 250 ovakvih kredita, od čega više od 100 u posljednjih šest mjeseci. HPB je jedina banka koja financira i u kunama, no u toj je varijanti i kamata viša. Jedini uz RBA daju i poček do 12 mjeseci. Potražnja im lagano raste, a prosječan iznos odobrenog kredita je 783 tisuće kuna. Zaba je ove kredite ponudila prva na tržištu, a odaziv je, kažu, odličan jer su klijenti, osim ekološki, sve svjesniji i činjenice da u bilo kojem trenutku iz raznih razloga može doći do poremećaja u opskrbi energentima ili velikog skoka cijena. Zajedno s Prvom stambenom štedionicom odobrili su oko 400 milijuna kuna zelenih kredita. Rast portfelja lani im je iznosio 179 posto, udio u novoprodanim kreditima 13 posto. OTP ih je od uvođenja u kolovozu 2012. odobrio u vrijednosti od gotovo dva milijuna eura. Interes raste i u Hypu i RBA, kao i u Erste banci, koja jedina ima i koncept financiranja "s ostatkom vrijednosti". Od uvrštenja u ponudu 2010. plasirali su oko 4,5 milijuna kuna ovih kredita.
Ovisno o namjeni kredita, razlikuje se i potrebna dokumentacija koja dokazuje energetski status. Nisu jednaki zahtjevi ako korisnik kredita na staroj kući radi termofasadu, mijenja vanjsku stolariju, ugrađuje solarne kolektore ili sustav za klimatizaciju i filtriranje vode, mijenja krovište ili pak kupuje stan u "pasivnoj" novogradnji. Kad su posrijedi energetska poboljšanja, traže se uglavnom troškovnici radova i računi ili predračuni za opremu i izvođenje radova te atest opreme, a za kupnju niskoenergetske nekretnine ili pasivne kuće energetski certifikat kojim se dokazuje da nekretnina pripada višem energetskom razredu (A, A+ ili B), takozvana "energetska iskaznica". Neke banke zahtijevaju dokaz u projektnoj dokumentaciji koji jamči da će buduća potrošnja energije za grijanje biti manja od 50 kilovatsati po četvornom metru. Ostala dokumentacija ovisi o instrumentima osiguranja, vrsti zaposlenja, sudionicima u kreditu...
