Bivši guverner Željko Rohatinski pozvao je Vladu i središnju banku da reprogramiraju javni dug i tako osiguraju kapital za investicije. Reprogramiranje bi se provelo korištenjem operacija na otvorenom tržištu ili, pojednostavnjeno, centralna banka otkupila bi državni dug.
Stroga kontrola
– Time bi se oslobodio određen prostor za aktivniju ulogu države u sferi investicija – istaknuo je Rohatinski na okruglom stolu Banka magazina i Nezavisnog sindikata znanosti o deflaciji.
Rohatinski kaže da su strukturne promjene jedini način da se poveća zaposlenosti i efikasnost, ali kako je to proces koji donosi rezultat tek na dulji rok, treba ga nadopuniti konvencionalnim, ali i nekonvencionalnim mjerama tekuće ekonomske politike, od kojih je reprogram javnog duga u svakom slučaju nekonvencionalna jer se na nj zemlje odlučuju u iznimnim okolnostima. Bivši guverner kaže da reprogram javnog duga pretpostavlja ispunjavanje niza preduvjeta, kao što su racionalizacija i stroga kontrola svih stavki proračuna koje nisu namijenjene investicijama, spremnost banaka i mirovinskih fondova da oslobođeni novac plasiraju u privatni sektor, sposobnost poduzetnika da realiziraju konkretne proizvodne programe, a spomenuo je i odustajanje od unaprijed definirane politike rigidnosti plaća. Rohatinski je u svom prvom javnom nastupu, nakon što se prije dvije godine povukao s mjesta guvernera, rekao da bi sve interesne skupine u zemlji trebale postići konsenzus jer svaka od spomenutih pretpostavki duboko zadire u interese pojedinih struktura ekonomije i društva, a nema čvrstih garancija da će i u kojem roku takav pristup donijeti uspjeh.
– Jedna od mjera mogla bi biti uvođenje operacija na otvorenom tržištu u funkciji restrukturiranja i, praktički, reprogramiranja dijela javnog duga s ciljem da se smanjivanjem kamatnih stopa i produljivanjem rokova otplate kratkoročno smanje obveze države po toj osnovi koje sada iznose 3,5% BDP-a temeljem plaćanja kamata te 7,5% BDP-a temeljem otplata glavnice duga. Time bi se, kroz smanjene kamate, oslobodio u okviru definirane veličine strukturnog deficita određeni prostor za aktivniju ulogu države u sferi investicija – kazao je Rohatinski.
Deflacija od osam mjeseci
– Recesija je – kazao je – počela snažnim šokom izvana 2008., ali se postupno transformirala u pad ekonomske aktivnosti iza čega stoje domaći razlozi. Hrvatska je od 2008. izgubila 217 tisuća radnih mjesta, 12 posto BDP-a, ima 18 posto nižu masu plaća, 16 posto nižu industrijsku proizvodnju, 21 posto manji promet u trgovini na malo, ali u isto vrijeme sadašnja razina proizvođačkih cijena u industriji još je 16 posto viša nego 2008., a potrošačkih za 11 posto. Deflacija se kod proizvođačkih cijena pojavljuje posljednjih osam mjeseci, a potrošačkih posljednja dva, a taj pad cijena iznuđeni je odgovor tržišta na raskorak vezan uz pad proizvodnje i rast cijena.
>>Boris Vujčić: Od početka krize HNB je vladama kupovao vrijeme za reforme
>>Vujčić oštriji od Rohatinskog, ali to nitko ne vidi. Osim bankara
Rohatinski! Jes´ ti čuo da je najlakše ´´tuđim´´ gloginje mlatiti? I da je najlakše tuđu brigu voditi? I ti si jedan od vrlo važnih arhitekata i dioničara ovog jada u kojem smo danas.