Energetska učinkovitost i čista energija su nužnost, no isto tako je bitna i ekonomska logika te sigurnost opskrbe, rečeno je na panel diskusiji "Sigurnost opskrbe i zaštite okoliša – investicijski potencijal u niskougljičnoj strategiji" koja je održana u sklopu energetske konferencije 4. Energy Investment Forum 2017. koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u četvrtak u Zagrebu.
Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a, ističe da se strategija HEP-a bazira na onoj Europske unije, a to je niskougljična energetika.
– Obnovljivi izvori energije su budućnost i mi puno ulažemo u njih, posebno u hidroelektrane. Ali, morate imati i baznu energiju kad su vremenske prilike takve da obnovljivi izvori ne mogu zadovoljiti potrebe tržišta, a takvi bazni izvori kod nas su nuklearna elektrana Krško i termoelektrana Plomin. Zbog toga je bitno ulagati i u takve projekte – kazao je Jukić. Dodaje da je prošlo doba monopolističkog položaja na europskom tržištu kada je cijena električne energije bila stabilna, ali i visoka, od 70-80 eura po gigavatu te da se sada mora razmišljati i djelovati tržišno.
– Svaka naša ponuda i potražnja za energiju je dobro promišljena tako da uvijek bude profitabilna za nas – kaže prvi čovjek HEP-a. Ističe da je danas vrlo teško procijeniti u što točno investirati jer se uvjeti na tržištu stalno mijenjaju, ali neki principi su da to moraju biti visokoučinkovita postrojenja i kogeneracije koje se mogu iskoristiti za više namjena i u različitim uvjetima.
– Plan je da do 2030. povećamo proizvodnju iz obnovljivih izvora energije, što vlastitim razvojem, a što akvizicijama. Hidropotencijal je naš najveći potencijal i tu u investicijskom ciklusu od tri milijarde kuna. To je i veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo jer su mnoge domaće tvrtke u tom biznisu – kaže Jukić.
Miroslav Mesić, predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), također smatra da Plomin ima važnu ulogu za hrvatski elektro-energetski sustav te smatra da je završetak projekta Plomin C važan za sigurnost opskrbe. Dodao je i važnost prijenosnog sustava koji ima mogućnost da prenese električnu energiju iz uvoza, ako se pojavi nestašica na domaćem tržištu, a isto tako da na europsko tržište prenese viškove proizvedene u Hrvatskoj. U toj namjeri će im pomoći i EU novac, konkretno iz tzv. Junckerova plana, gdje su aplicirali u projektu za stvaranje "pametnih" električnih mreža koje će povezati elektro-energetske sustave članica Unije.
– Ukupna vrijednost projekta je 90 milijuna eura, a EU će sudjelovati s 50 posto. Obveze Hrvatske su 28 milijuna eura, a ostatak će platiti Slovenija – kaže Mesić.
Željko Tomšić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, ističe da je glavni problem s Plominom C nedonošenje odluka te da s tim projektom postoji niz problema, koji nisu samo financijske i energetske problematike, te da nije izvjesno kada će se i kakva odluka donijeti.
– Hrvatska uvozi 30-ak posto svojih potreba električne energije i neki smatraju da nas to čini ovisnim i nestabilnim. No, ja tu ne vidim problem. Tržište je danas globalizirano i ako mi možemo jeftinije struju kupiti u Njemačkoj nego je proizvesti u Hrvatskoj, to je benefit za potrošače – kaže Tomšić.
– Sunce i čitava fotonaponska tehnologija je vezana za Daleki istok i tu je teško više nešto razvijati u Hrvatskoj. Vjetroelektrane su pak relativno nesigurni izvor energije zbog nekonstantnih vremenskih uvjeta te takve projekte, bilo razvoja tehnologije ili samih vjetroelektrana, banke ne
gledaju blagonaklono i sa sigurnošću. Nužne su istraživanja, inovacije, ali i njihova primjena u praksi jer znanstveni projekti samo po sebi ne znače puno. Bitne su i reference bez kojih se teško pojaviti na tržištu. Stoga je jasno da mi imamo najviše prilika u hidropotencijalu gdje imamo znanje, tehnologiju i veliku primjenu – navodi Tomšić.
Tvrtko Perković, operativni direktor korporativnog centra Ine, ističe da su zahtjevi koje Europske direktive postavljaju pred naftnu industriju vrlo kompleksni.
– Ina ima četiri lokacije koje moraju imati objedinjenu okolišnu dozvolu, a koje smo dobili 2014. i koje vrijede pet godina. No, u međuvremenu se promijenila tehnologija te je EU postrožila svoje uvjete te smo dobili obvezu da se do sredine 2018. prilagodimo. Do sad je u ispunjavanje ovih uvjeta uloženo 500 milijuna kuna, a još nam ostaje otprilike toliko, dakle govorimo o ukupnoj investiciji od milijardu kuna – kaže Perković. Dodaje da su ti projekti pokrenuti iz ekoloških razloga, no da oni u konačnici imaju i svoju ekonomsku logiku jer povećavaju učinkovitost i kompetitivnost te uvećavaju dobit. Perković je naglasio da je INA efikasna kompanija sa zdravim financijama i niskom zaduženošću što znači da ima potencijal za rast.
– Mnogo je po tom pitanju učinjeno u posljednjih 7-8 godina. Kompanija je smanjila svoju zaduženost s 10 milijardi kuna u 2010. na oko 3 milijarde kuna u 2016. Drugim riječima smanjena zaduženost daje Ini veliki potencijal za nova strateška ulaganja pa tako i investicije koje omogućuju održivi razvoj. O kolikom potencijalu je riječ govori i činjenica da je INA u zadnjih 10 godina investirala oko 24 milijardi kuna – kaže Perković.
pitanje je- a zasto mi proivodimo skuplju struju on njemaca???