Predsjednik Upravnoga vijeća Hanfe Ante Žigman rekao je da su obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi jedini način da se mirovine povećaju u budućnosti, najavio je i nove rizičnije oblike ulaganja, ali i ustvrdio da to sigurno neće biti prerizična ulaganja u kriptovalute.
Žigman je, gostujući u nedjelju navečer u Dnevniku Hrvatske radiotelevizije (HRT) istaknuo kako je dobra odluka što nije ukinut II. mirovinski stup te naveo da je imovina hrvatskih građana u obveznim mirovinskim fondovima iznosila na kraju srpnja ove godine 127 milijarda i 600 milijuna kuna, te da još sedam milijarda i 300 milijuna kuna građani imaju u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, takozvanom trećem stupu.
Alternativni oblici ulaganja, uz veći nadzor Hanfe
Na novinarsko pitanje upravljaju li mirovinski fondovi tim novcem na odgovarajući način i hoće li u budućnosti mirovine biti veće, Žigman je odgovorio kako postoje alternativni oblici ulaganja u mirovinske fondove.
S tim u vezi, dodao je kako će se vjerojatno u sljedećim zakonskim promjenama raditi na tome da se građanima omoguće drugi oblici ulaganja u mirovinske fondove koji bi donosili veće prinose. Objasnio je da je riječ o ulaganjima većeg rizika, te da će za to trebati i veći nadzor Hanfe.
Na izravno pitanje - hoće i mirovinski fondovi moći ulagati u krioptovalute, Žigman je krako odgovorio da to neće biti moguće. Jer, objasnio je, riječ je o prerizičnom ulaganju bez ikakve kontrole, a smatra da ni građani ne bi trebali ulagati u kriptovalute.
Dobra odluka što nije ukinut II. mirovinski stup
Istaknuo je da, uz vrlo nizak omjer zaposlenih i umirovljenika koji je trenutačno 1,23 zaposlenih na jednog umirovljenika, postoji puno prostora i potrebe za novim oblicima ulaganja u mirovinskim fondovima.
Žigman je ocijenio da upravo drugi mirovinski stup daje garanciju za povećanje mirovina. Jer, dodao je, Europska komisija i Svjetska banka napravile su analize koje pokazuju da ćemo do 2070. imati gotovo potpunu pokrivenost s doprinosima za prvi stup, što je danas na šezdeset posto.
"Dakle, u tom kontekstu, drugi mirovinski stup zapravo je jedini način i kapitalizirana štednja, odnosno obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi da se mirovine povećaju u budućnosti", istaknuo je.
Žigman je naglasio kako je bila dobra odluka Hrvatske što nije ukinula drugi mirovinski stup, te tako omogućila da danas imamo tako veliki iznos kapitalizirane štednje na individualnim računima građana.
"Mislim da ukidanje drugoga mirovinskog stupa uopće ne dolazi u obzir i nije moguće", poručio je predsjednik Upravnoga vijeća Hanfe Ante Žigman.
Upisao sam u tražilicu:'švicarska odlazak u mirovinu godine' i pročitao kako to rade pametni. Omjer između minimalne i maksimalne mirovine, za puni radni staž,koji iznosi 44 godine za muškarce i 43 godine za žene, je 1:2.Ako muškarac ima 44 godine staža i 65 godina starosti, te ako žena ima 43 godine staža i 64 godine starosti imat će minimalnu mirovinu 1.170CHF,dok će maksimalna biti duplo veća tj. 2.340CHF. Veću od te je moguće dobiti ako radite duže od 65 godina i to za svaku godinu čak 5,2% više.