Da je pojam digitalnih nomada zaintrigirao svijet govore sve veće statistike osoba koje prakticiraju ovaj stil života dok rade. U tome svakako pomažu i egzotične fotografije s društvenih mreža i lokacija poput Barbadosa i Kostarike. Tko su zapravo digitalni nomadi i zašto su oni postali it tema u svijetu?
Definicija ima nekoliko, a suština je da su oni zapravo osobe u radnom odnosu koje putuju i istražuju druge zemlje. I to upravo dok rade. Iako se prvi put digitalni nomadi spominju u knjigama s kraja 90-ih godina, oni su prije svega generacija zaposlenika koja zbog digitalizacije nije vezana za mjesto rada te su posve fleksibilni. A to uključuje i njihov životni stil.
Top zemlje koje se ističu po nomadskim kvalitetama su Španjolska, Meksiko, Kolumbija, Portugal, Tajland i Indonezija. U Europi je i Hrvatska sve više počela uočavati potencijal da bude jedna od takvih zemalja. Nakon što je izmijenila nekoliko zakona, Hrvatska se našla unutar prvih deset zemalja u svijetu koje upravo digitalnim nomadima omogućuju stjecanje jednogodišnje boravišne dozvole. To su u Hrvatskoj zasad najviše iskoristili Amerikanci i Britanci koji najčešće prakticiraju digitalno nomadstvo, međutim prijave pristižu s raznih strana svijeta.
Nomadi - Pojedinci koji rade u online sferi
Da je tržište digitalnih nomada interesantno, u Europi pokazuju i vize za digitalne nomade. Dok je Estonija to uradila prva, uslijedile su i druge zemlje unutar EU-a kako bi privukle ovu skupinu ljudi. Hrvatska se uključila u globalni trend ugošćavanja digitalnih nomada. Trenutno postoji i prvo selo za digitalne nomade u Zadru, svojevrsna „Dolina“. Neslužbeno je ime dobila radi Silicijske doline kraj San Francisca u Kaliforniji koja je poznata po velikom broju hi-tech tvrtki.
Ovo zadarsko selo nudi zajednički coworking prostor. Imaju vođu zajednice koji organizira aktivnosti i evente u suradnji s lokalnim partnerima, dobar internet, te najprimarnije, vlastiti prostor u kojemu nomadi mogu boraviti.
Nomadi često borave po hotelima, hostelima, kod prijatelja, koriste Airbnb ili kampove, a u prosjeku petina njih je postala digitalni nomad kao rezultat koronavirusa. Hotelski lanci i kompanije koje pružaju usluge odmora prilagodile su se ovom tipu gostiju te uz duži boravak omogućavaju i popuste kako bi sve više privukli ovakav tip gostiju.
Nemaju svi digitalni nomadi redovno radno vrijeme. Dapače, prema statistikama čak 29 posto njih su honorarci. Oni mogu biti individualni poduzetnici, vlasnici tvrtki ili freelanceri koji su zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme. Idealni poslovi digitalnih nomada svakako su oni koji zahtijevaju korištenje interneta i rada u „online-svijetu“. Od programera, developera, virtualnih asistenata, dizajnera, ili drugih tipova kreativnih producenata čiji posao nije nužno vezan za ured.
S druge strane, sve veći broj tvrtki ima otvorene pozicije za digitalne nomade. Takvim pristupom one potiču „agilni“ tip rada. Svakako, kompanije koje zapošljavaju nomade mogu s drugačijim kulturološkim i profesionalnim vrijednostima obogatiti kompaniju, dok se nomadi mogu upoznavati s kulturom, jezikom i običajma mjesta u kojemu borave.
Podržavajući digitalne nomade tvrtke ujedno šire bazu talenata koje mogu koristiti, tj. zaposliti. S tim pristupom gotovo svatko u svijetu može biti kandidat za tvrtku. Tako i one tvrtke koje se nalaze na geografski nepristupačnim lokacijama mogu provući nove zaposlenike.
Budući da digitalni nomadi mogu odabrati svoje radno okruženje, oni kreiraju vlastitu idealnu radnu okolnost, a to ujedno znači i veću produktivnost za pojedinca koji si sam uvjetuje što mu odgovara. Dok za tvrtke, to je i odličan alat kako zadržati zaposlenike koji ne žele biti ograničeni samo na jednoj lokaciji.
Privatno i poslovno u suživotu
Digitalni nomadi su još jedan od trendova koji muti liniju između privatnog i poslovnog svijeta. Više od trećine njih razmatra otputovati u neku destinaciju samo kako bi radili na drugom mjestu, a polovica njih bi uz to iskoristili i prednosti lokacije te se odmorili. Ne postoji statistika koja govori koliko često putuju i koje okvirno vrijeme uzimaju za takve pothvate. Dok se neki redovito sele iz zemlje u zemlju, drugi nomadi prakticiraju kraće odlaske uz radni odmor pa to može trajati nekoliko tjedana, ili čitavu godinu.
Međutim, osim troškova života i lokacija koje imaju štošta za ponuditi, nomadi obraćaju pozornost na raspored soba, ako su u coworking smještajima. Bitan je i radni prostor u kojemu će boraviti, jer pogled na krevet zasigurno nije prednost dok su na sastanku. A virtualne sastanke ne bi bilo moguće održati bez brzog i stabilnog interneta koji je ipak glavna podloga za remote work digitalnih nomada. Treba imati na pameti kako ne rade svi digitalni nomadi nužno u istoj vremenskoj zoni kao njegov poslodavac, stoga, ako je unutar prostora koji digitalni nomad koristi uključen i odvojeni radni prostor, to je veliki plus.
Hrvatska, plodna zemlja za digitalne nomade
Postoje brojne kompanije u Hrvatskoj koje prihvaćaju digitalne nomade iz drugih zemalja jer uviđaju prednosti takve vrste poslovanja. Čak 92 posto hrvatskih poduzeća ima širokopojasni internet, a kako je Hrvatska jedna od prvih članica EU-a regulirala jednogodišnji boravak, privlači digitalne nomade sa svih strana.
Nomadi koji dođu u Hrvatsku u jednogodišnjoj boravišnoj dozvoli ne plaćaju porez na dohodak, ali moraju dokazati da rade na daljinu, odnosno da rade za kompaniju koja je registrirana van granica. A isto vrijedi i za nomade koji dođu u Hrvatsku. Također, moraju dokazati i da imaju smještaj, zdravstveno osiguranje i zarađuju najmanje 2,2 tisuće eura mjesečno.
Zahvaljujući napretku tehnologije, ubrzana digitalizacija poduzeća omogućava digitalnim nomadima da žive upravo onako kako bi to htjeli, a to je ujedno i booster za gospodarstvo. Digitalni nomadi su ambasadori turizma, pa tako i Hrvatske koja nudi dobru prometnu povezanost, prihvatljive cijene te ugodnu klimu. Hrvatska razvija svoje tehnološke predispozicije koje su za digitalne nomade krucijalni.
Dobar internet i brza WiFi konekcija u takvim uvjetima rada postaje najvažniji faktor. Pretpostavlja se da će do 2035. godine čak milijardu ljudi moći raditi s bilo koje lokacije jer dobar internet omogućuje obavljanje posla posvuda u svijetu, nevezano za ured.
A1 Hrvatska podržava slobodan stil života, digitalne nomade, freelancere, te članove velike globalne zajednice profesionalaca koji posao obavljaju zbog brzog i pouzdanog interneta. A1 Hrvatska poslovnim korisnicima omogućava upravo to, stabilni i brzi internet.
To potvrđuje i platforma Speedtest kompanije Ookla koja je pokazala od srpnja do prosinca 2021. da je A1 Hrvatska najbrža fiksna mreža u Hrvatskoj. Najbolji rezultati ostvareni su u velikim gradovima poput Zagreba i Splita, a korisnici su proveli više od 1,7 milijuna testova glede fiksnog širokopojasnog sustava. Čak 196 Mbps je brzina preuzimanja A1 mreže uz najnižu srednju latenciju od 11 ms.
A1 Hrvatska gradi optičku infrastrukturu u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Zadru, Rijeci, Dugom Selu, Umagu, Tučepima i Novskoj. Završetkom tih radova zaokružit će se čak 600 tisuća kućanstava s fiksnom mrežom gigabitnog kapaciteta temeljenoj na optičkoj povezivosti.
Ove investicije podržat će ubrzani razvoj digitalnog društva i napredak Hrvatske prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). Cilj je ubrzanom izgradnjom optičke mreže u iduće dvije godine premašiti 800 tisuća kućanstava s dostupnim najmodernijim fiksnim tehnologijama.
Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.
