Do kraja godine Vlada planira donijeti novi Zakon o platnom prometu,
kojim će banke izgubiti monopol na bavljenje tim poslom, i to samo
sedam godina nakon što su ga preuzele od Zavoda za platni
promet, odnosno Fine. Osim domaćih banaka, platnim će se prometom moći
baviti i sve kreditne institucije iz EU, domaće i strane institucije za
elektronički novac te druge pravne osobe koje dobiju licenciju HNB-a.
Povratak Fine
Fina bi se tako ponovno mogla vratiti u igru, a interes za poslove
platnog prometa mogle bi imati i velike trgovačke kuće,
pošta, lutrija i svi drugi sa širokom prodajnom
mrežom i dovoljno kapitala da konkuriraju bankama.
U dijelovima Konzuma od studenog se provodi eksperimentalni model
plaćanja režijskih troškova, ali ne izravno, već u suradnji
s Privrednom bankom Zagreb, koja je ‘pokrila’
Todorićev ulazak u taj biznis. Banka je s Konzumom sklopila ugovor o
posredovanju u platnom prometu, što po novome
više ne bi morali. PBZ kaže da će se uskoro režije i ostale
usluge s uplatnicama s 2D bar kodom moći plaćati na 80 Konzumovih
prodajnih mjesta. Novi zakon stupit će na snagu 1. siječnja 2011.
godine, a HNB je prvu verziju zakona ponudio na javnu raspravu koja će
trajati do sredine svibnja.
Neven Barbaroša, izvršni direktor HNB-ova sektora
za platni promet, kaže da osim bankara druge pravne osobe nisu pokazale
osobit interes za utjecaj na predložena zakonska rješenja.
Barbaroša objašnjava da liberalizacija ne znači
da će se računi moći plaćati u malim dućanima ili nekim drugim
prodajnim mjestima jer će zakonodavac postaviti čvrste kriterije za
bavljenje platnim prometom. Tvrtke koje bi se bavile platnim prometom
moraju imati razrađen odnos s primateljima plaćanja, znatan temeljni i
jamstveni kapital, osiguranje gotovine, sustav upravljanja i slične
uvjete koje će moći ispuniti samo jaki poslovni subjekti.
E-novac po novom
Dodatni je problem što je direktiva s kojom se usklađuje
zakon nova, a članice EU dobile su rok da do studenoga svoj platni
promet usklade s direktivom, tako da se Hrvatska nema na koga ugledati
u novoj reformi platnog prometa.
Očekuje se i izmjena EU direktive o elektroničkom novcu, koja bi
telekom operaterima dala status e-money institucije, pa bi se i oni
mogli uključiti u utrku za poslovima platnog prometa koji teži oko 2
milijarde kuna. – Sustav će postati uređeniji, a
potrošači zaštićeniji – kaže
Barbaroša. Kartične kuće trebat će licenciju za platni
promet, a telekom operateri dopuštenje HNB-a za izdavanje
e-novca putem prepaid kartica.
NOVI ZAKON Platni promet usklađuje se s EU