Čak 383.107 vozača u prvih je šest mjeseci ove godine na našim cestama zatečeno u nekom od prometnih prekršaja. Tome valja dodati i 14.480 prometnih nesreća – 0,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine – jer su i vozači koji su ih skrivili počinili prometni prekršaj. Iza tih suhih brojki polugodišnje statistike Ministarstva unutarnjih poslova krije se činjenica da smo prouzročili više nesreća nego lani, da je u tim nesrećama poginulo više osoba, a među njima i sedmero djece. Više je bilo teško ozlijeđenih sudionika u prometu (ukupno 1187), a više je i vozača skrivilo prometnu nesreću sa 0,51 do 1,50 promila alkohola u organizmu.
Prebrza vožnja
Takvi su skrivili najviše nesreća, jer su vozači s tom količinom alkohola u organizmu najopasniji – precjenjuju svoje sposobnosti te podcjenjuju opasnost i rizik. Prema broju nezgoda izazvanih s promilima u organizmu, ovu kategoriju alkoholiziranih prate vozači s više od 1,50 promila. Njih su policajci zabilježili 893 puta. U nesrećama koje su skrivili pijani vozači 29 je osoba poginulo. Mladi vozači s položenim vozačkim ispitom prouzročili su 585 nesreća, a oni koji voze iako vozački ispit nikada nisu položili skrivili su 218 prometnih nesreća. Odmaknemo li se od prometnih nesreća, situacija je malo drukčija, ali i dalje govori o niskoj prometnoj kulturi hrvatskih vozača.
Prometni su policajci ukupno manje vozača prijavili zbog prebrze vožnje (127.397), no prilično je porastao broj vozača koji su kroz naselje projurili brzinom koja je više od 50 km/h iznad dopuštene. Uhvaćena su 322 takva cestovna divljaka, odnosno 24,8 više nego lani. Dodamo li im 5563 vozača (+17,8%) uhvaćena kako naseljem voze 30 do 50 km/h brže od dopuštenog te 257 “kapitalaca” koji su na cesti isprobavali brzinski limit vozila, jasno je da je problem prebrzih vozača u Hrvatskoj još daleko od rješenja.
U prvih šest mjeseci ove godine manje je zabilježeno samo vozača koji su u naselju vozili do 20 km/h brže od dopuštenoga te onih koji su prebrzo vozili izvan naselja.
Ignoriranje semafora
Uz prebrze vozače i one bez vozačke dozvole, raste broj vozača koji se ne zaustavljaju pred crvenim svjetlom na semaforu (2534 prijavljena vozača) i onih koji za upravljač sjedaju nakon konzumiranja alkohola i droga. Zbog vožnje pod utjecajem alkohola (a da pri tome nisu skrivili prometnu nesreću) prijavljena su 20.372 vozača, a ove je godine 54,2% vozača više nego lani za upravljačem zatečeno pod utjecajem droga i lijekova – ukupno 91 vozač.
>> Vozači rijetko provjeravaju gume, jedinu vezu između auta i ceste
statistika pokazuje raspad hrvatskog drustva ama bas u svakom segmentu. djelomicno krivo vodjenje drustva, a vecim djelom zrcali da je lose vodjenje posljedica vecinom loseg prosjeka obicnih ljudi... pretpostavljam da ce sada navaliti minusi ovdje, i da cu dobiti sve sve moguce nazive od komunjare, osobe koja ne voli nista sto je hrvatsko i stoli vec, a upravo su to osobe koje popunjavaju ove statistike, jer smatraju da oni po zaslugama mogu sebi dopustiti daleko vise negoli im zakoni dozvoljavaju.