Policija upravo istražuje tko je na Bribirskoj Glavici, spomeniku kulture i jednom od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Južnoj Europi i na istočnoj obali Jadranskog mora, bespravno zabetonirao betonsku zvijezdu petokraku promjera 7,20 metara na peterostrukoj grobnici u (bespravno) proširenom dijelu tamošnjeg pravoslavnog groblja.
Arheolozi iz Muzeja grada Šibenika prvi su uočili nadgrobnu betonsku petokraku kada su počeli istraživati na dosad neistraženom odjelu nalazišta koje se prostire na čak 75 tisuća četvornih metara, 14 kilometara sjeverozapadno od Skradina. Zaključili su kako se radi o ponovnoj devastaciji Bribirske Glavice, nalik onoj kakva se tamo događala i prije 28 godina, kada se bespravno proširivalo mjesno groblje.
- Budući da se radi o zemljištu koje je u vlasništvu Muzeja grada Šibenika, sve smo prijavili Ministarstvu kulture, policiji, skradinskom gradonačelniku, a prijavu smo podnijeli i građevinskoj inspekciji. Inače, slična devastacija na istom mjestu dogodila se i 1983. godine, kada je lokalno stanovništvo na nalazištu bespravno proširilo mjesno groblje. Tada su podigli i betonski zid od blokova, na kojem je velikim slovima bilo napisano "Mi smo Titovi, Tito je naš". Doista ne znam što je nekoga danas motiviralo na ovakav čin. Inače, s lokalnim stanovništvom smo nakon rata uspjeli ostvariti određeni kontakt, neke od mještana smo zapošljavali i prilikom radova na istraživanjima - kaže Željko Krnčević, kustos Arheološkog odjela Muzeja grada Šibenika.
Glasnogovornica PU šibensko-kninske Marica Kosor potvrdila je da policija istražuje slučaj nakon prijave ravnatelja šibenskog muzeja. Jučer se na širem području Bribirske Glavice nije moglo zateći gotovo nikoga, što je i razumljivo s obzirom na mećavu i veliku hladnoću. Ipak, doznajemo kako se radi o zajedničkoj grobnici obitelji Gnjidić iz obližnjeg sela Vaćani.
Inače, nova je petokraka izlivena u betonu preko pet prijašnjih glomaznih betonskih pravokutnih grobišta, koja imaju zajednički središnji ulaz u grobnicu s dvadeset tzv. ukopnih mjesta.
- Ovdje se radi o arheološkom nalazištu nulte kategorije od svjetskog značaja, a da ne govorimo o nacionalnom značaju. Ponajprije zbog toga jer se na ovom velikom lokalitetu vrlo živo ocrtava život na ovim prostorima u proteklih 4500 godina, od rimskog velegrada Varvarije, pa preko sjedišta bana Hrvatske i gospodara Bosne Pavla Šubića, mjesta odakle je vladao nad čitavim ovim prostorom. Dosad je istraženo tek 25 od 75 tisuća četvornih metara nalazišta. Ovdje će sigurno biti posla za buduće generacije arheologa - kaže Željko Krnčević.
Hrvatska Troja - tako je Bribirsku Glavicu nazivao fra Lujo Maruna, kojega zovu ocem hrvatske arheologije, a koji ju je istraživao još 1908. godine. Njegov posao su, među ostalima, nastavili znameniti arheolozi Stjepan i Zlatko Gunjača, koji su zaslužni za njegovu afirmaciju u drugoj polovici 20. stoljeća. Na Bribiru se lako može pratiti slijed življenja iz pretpovijesti, liburnskog doba, rane i kasne antike, starohrvatske povijesti te ranog i kasnog srednjeg vijeka. Između ostaloga, sv. Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac, 1375. stupio je u Franjevački red u samostanu sv. Marije na Bribirskoj Glavici, a ban Pavao I. Šubić Bribirski je pokopan u ondašnjoj katedrali sv. Marije. Bribirska Glavica se od ovoga ljeta planira urediti kao prvorazredno odredište za organizirane kulturno-turističke posjete.
a gde je komentator bribirski@knez?