Uz brojna slavlja i prigodne emisije, Hrvatska je televizija prošlog
tjedna proslavila pedesetu obljetnicu, ali i najavila novi korak u
razvoju televizije: potpunu digitalizaciju Informativnog programa.
Najava da će Dnevnik prošlog ponedjeljka bit prvi "digitalni Dnevnik"
ponukala je mnoge gledatelje da pozorno prate novi Dnevnik. Kad nisu
uočili baš ništa novo, nastavili su ga pozorno pratiti i sljedećih
dana. I opet ništa, samo stari Dnevnik...
Nesporazum je nastao zbog pojma "digitalizacija informativnog
programa" koji, to se mora priznati marketingu HTV-a, vrlo
dojmljivo zvuči, a istodobno je toliko neprecizan pojam da ni dobrim
poznavateljima tehnologije ne bi bili u stanju precizno reći što to
zapravo znači. Dodatnu zbrku unosila je najava koja je mjesecima uoči
obljetnice kružila internetom (a koju su, čini se, lansirali "dobro
obaviješteni" autori jednog domaćeg časopisa za satelitsku televiziju)
kako će HTV za obljetnicu pokrenuti digitalno emitiranje programa.
Pa ipak, niti oni gledatelji koji program HTV-a prate preko digitalnih
zemaljskih prijamnika nisu mogli primijetiti razliku u Dnevniku: on se
i dalje emitira analogno. Preciznije, stvara se digitalno, zatim se
emitira analogno, a taj se analogni signal "u letu" pretvara u
digitalni za gledatelje s digitalnim prijamnikom to je otprilike
kao da neki glazbenik odluči svoj novi album snimiti potpuno digitalno,
zatim ga presnimi na gramofonsku ploču, pa s ploče na CD i zatim takvu
snimku izda na CD-u.
Pa što onda znači "digitalizacija informativnog programa"? Umjesto toga
krajnje nepreciznog pojma, naši su sugovornici radije koristili znatno
precizniji "digitalizacija produkcije informativnog programa". Sad je
već jasno o čemu je riječ: u proizvodnji Dnevnika, Vijesti i ostalih
informativnih emisija, djelatnicima Informativnog programa HTV-a na
raspolaganju su digitalni alati.
Drugim riječima, u proizvodnji informativnog programa novinari,
urednici i tehničari sada koriste digitalnu tehnologiju, no u načinu na
koji se taj program emitira i dolazi do gledatelja i dalje nema nikakve
promjene koje bi oni mogli zamijetiti. Uostalom, digitalizacija je
krenula još prošlog ljeta, u jutarnjim vijestima, nastavljena prošle
jeseni Vijestima na Drugom, a sada obuhvaća i Dnevnik i sve ostale
informativne emisije.
"Gledatelj će s vremenom ipak vidjeti promjene", rekao nam je Robert
Šipek, tehnički direktor CS Computer Systemsa, tvrtke koja je izvela
sve faze projekta digitalizacije produkcije vijesti na HRT-u. "U
Informativnom će programu sada imati više vremena, moći će se više
posvetiti kreativnom dijelu posla i moći će ranije reagirati na
događaje." Kako kažu u CS-u, uvođenjem sustava temeljena na rješenju
tvrtke AVID, vodećeg svjetskog proizvođača, "HRT se tehnološki
pridružio elitnom društvu poznatih europskih televizija, kao što su TV
France, ZDF, YLE, Reuters i druge."
Zahvaljujući novom sustavu, svi videomaterijali dostupni su na osobnim
računalima svim novinarima, urednicima, realizatorima, arhivarima,
lektorima i korektorima i svi oni mogu istodobno na njima raditi.
"To što novi sustav uključuje sve njih, najveći je dobitak za nas",
kaže Tena Perišin, pomoćnica direktora i voditeljica projekta
digitalizacije Informativnog programa, "dosad su svi ti ljudi radili
posebno, svaki za sebe, a sada mogu raditi zajedno i istodobno na istoj
stvari." Ona također smatra da će gledatelji vidjeti razliku u
kvaliteti ponuđene informacije; štoviše, ističe da se ta razlika već i
vidi jer je sada moguće pokloniti više pozornosti slici, pa su vijesti
vizualno atraktivnije.
Novi teletekst
Od 15. svibnja pokrenut je potpuno novi sustav teleteksta. Sada se različite informacije prikazuju na dva programa HTV-a: ozbiljniji sadržaji prikazuju se na Prvom, a ležerniji na Drugom programu. Novi teletekst donosi i nove mogućnosti: primjerice, sadržaj vijesti moći će se prikazati u obliku titlova pa će se moći pratiti i bez tona. Na žalost, signal teleteksta na 1. programu još uvijek nije dostupan brojnim gledateljima kablovskih televizija, za što u HRT-u krive Odašiljače i veze.
