Radim u administraciji četiri godine i svakim sam danom sve više razočarana ljudima oko sebe. Ne radim više s istim žarom kao na početku i sve sam nesretnija na poslu. Jako mi je važan odnos s ljudima i smatram se timskim igračem, no shvatila sam da tako ne misle i ostali, već zapravo suprotno.
Meni nije bio problem prihvatiti i odraditi tuđe zadatke, i pomoći drugima kada su pomoć trebali. Maksimalno pomažem drugima, no čini se da oni to brzo zaborave. Sada imam osjećaj da me gaze i iskorištavaju jer se neki znaju i naljutiti ako odbijem pomoći, a rijetko kada su zahvalni. Što da radim? Ne mogu više ovako, osjećam da sama sebi činim loše.
Lucija
Iz iskustva znam da je to problem s kojim se susreću mnogi. Ono što je najvrednije jest vaša spoznaja da imate problem te da ste donijeli odluku i želite ga riješiti. Iz vašeg pitanja mogu iščitati sljedeće: dopuštate da drugi donose odluke umjesto vas, skloni ste čestom ispričavanju, lako popuštate pred zahtjevima i naredbama, teško pokazujete osjećaje, ne iskazujete svoje mišljenje, imate nisko samopoštovanje i dopuštate da vas drugi iskorištavaju. Iz ovakvih obrazaca ponašanja normalno je da se osjećate povrijeđeno, nelagodno, napeto, nezadovoljno.
Sve ovo pokazatelji su pasivnog ponašanja koje u podlozi ima strah da ne razočaramo druge i da ne budemo odbačeni.
Potrebno je naučiti kako biti asertivan, a to je prije svega stvar stava o sebi, drugima i svijetu oko nas. Utvrdite izvore svog pasivnog ponašanja. Njih možemo sistematizirati u nekoliko prepreka zbog kojih su ljudi spremni podržavati i održavati svoje pasivno ponašanje.
Foto: Thinkstock
1. Pretjerana skromnost – ako ne poštujete samu sebe, teško će vas i drugi poštovati. Mnogi ljudi nisu naučeni kako se izboriti za sebe, teško uviđaju svoje kvalitete i sposobnosti, pa ih zbog toga ne mogu javno iskazati. Kod takvih ljudi, umjesto ugode i ponosa, komplimenti izazivaju sram i nelagodu jer imaju osjećaj da komplimente nisu zaslužili.
2. Fenomen “dobrog prijatelja” – to su limitirajuća uvjerenja da bliskim osobama uvijek moramo ići na ruku, i da se podrazumijeva da smo spremni pomoći u svakoj situaciji bez obzira na naše stavove i uvjerenja. Često očekujemo da će naš trud biti prepoznat i vrednovan, ali najčešće ostanemo razočarani jer se očekivanje nije ispunilo.
3. Fenomen “podrazumijeva se” – sličan je fenomenu “dobar prijatelj” ali se razlikuje u tome što se, ako je jedan od sudionika u nekoj situaciji dominantnija osoba, podrazumijeva da ste spremni zanemariti svoje potrebe i da vam je dužnost napraviti ono što dominantnija osoba zahtijeva.
4. Spolne uloge – društveno okruženje često određuje važnost spolnih uloga, pa se tako očekuje da žene popuste prije i da se manje zalažu za sebe i svoje interese.
5. Anksioznost – često se ljudi boje pokazati da im je nelagodno ili da se osjećaju napeto i zbunjeno jer misle da će ispasti smiješni i da će ih drugi odbaciti.
6. Strah – ljudi su na temelju svoga iskustva i iskustva drugih zaključili da je otvorena borba za svoja prava rizična jer može dovesti do otkaza, prekida veze, osvete, odbacivanja i kažnjavanja. Kada pronađete uzroke svoga pasivnog ponašanja, bit ćete spremniji svladavati vještinu asertivnog ponašanja.
Pažljivo i aktivno slušajte – održavajte kontakt očima, nemojte se smiješiti, neka vaš govor tijela odražava smirenost i samopouzdanje, iskazujte verbalno i neverbalno poštovanje prema drugima a isto tražite i za sebe. Govorite jasno, konkretno i direktno, prilagodite stil komunikacije sugovorniku i situaciji, objasnite svoja očekivanja i osjećaje, budite ustrajni, jasno kažite “ne”.
>>Zanimanja od kojih možete živjeti bilo gdje na svijetu
>>Dobio otkaz zbog ljutite poruke šefici, evo što joj je napisao!