U izdanju Instituta za filozofiju nedavno je izašala knjiga u potpunosti posvećena našem uglednom filozofu, profesoru, jednom od utemeljitelja filozofskog instituta, pa i suosnivaču Akademije dramskih umjetnosti, Vladimiru Filipoviću.
Riječ je o zborniku pod naslovom „Vladimir Filipović“, s podnaslovom „Život i djelo (1906-1984)“, u kojem su, među ostalim, sakupljeni i najzanimljiviji radovi izalagani na znanstvenom skupu što su ga povodom stote obljetnice rođenja ovog našeg velikana, 2006. godine organizirali Institut za filozofiju u Zagrebu te Matica Hrvatska.
No, znanstveni skup iz 2006. godine bio je drugi takav skup, a prvi se održao 1985. godine, što znači godinu dana nakon smrti Filipovića. I upravo zbog toga čelni ljudi Instituta za filozofiju odllučili su izdati ovaj zbornik sa znanstvenim radovima s oba skupa, kako bi predstavili stajališta dviju generacije koje pričaju o Filipoviću.
Zanimljivost ovog zbornika svakako je u jaz među generacijama, odnosno različit pogled na Vladimira Filipovića. Tako su na prvom znanstvenom skupu o ovom velikom hrvatskom filozofu govorili njegovi poznanici, prijatelji, suradnici i studenti, dok dvadest i jednu godinu nakon toga o njemu pričaju ljudi koji su ga upoznavalali isključivo preko njegovog pisanog opusa i usmenom predajom njegovih studenata.
Nadalje, ovom knjigom Institut želi pokazati koliki je zanos Filipović imao u području filozofije, te kako je imao jasne i konkretne predodžbe o radu Instituta za filozofiju. Svakako je važno napomenuti da je Filipović bio i pokretač te svojevremeno i glavni urednik časopisa Instituta „Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine“, što pokazuje koliko se borio za sintagmu hrvatske filozofske baštine.
Kako za njega kažu njegovi živući kolege, sve je u njegovom životu bilo podređeno filozofiji i filozofiranju. Tako je pokušao ovu društvenu disciplinu pomaknuti i izvan granica struke, te je u tome naumu i uspio. Naime, manje je poznato da je s Brankom Gavellom bio suosnivač Dramske akademije u Zagrebu gdje je ondašnjim studentima predavao psihologiju glume.
Ovaj zbornik, kako kažu, njegove urednice Erna Banić- Pajnić, Miahela Girardi- Karšuli i Ljerka Schiffler, važan je iz razloga što prikazuje različitost pristupa sa dva znanstvena skupa, a ta je različitost, kažu, rezultirala raznolikošću uvida i stavova o djelu Vladimir Filipovića. I uparvo ta raznolikost, naglašavaju urednice, posvjedučuje da Filipovićevo djelo i danas može biti poticajno za filozofsku diskusiju.
