Od početka godine kreditni se porftelj banaka povećao 13 milijardi
kuna, od kojih je čak 11,2 milijarde kuna završilo u državnom
proračunu. Optimisti bi rekli da je trend dobar jer su ukupni plasmani
banaka zadržali godišnju dinamiku rasta od 14 posto, no raspodjela
otkriva duboke poremećaje.
Nema investicija
Glavnina kredita odlazi državi, koja je u godinu dana povećala svoju
kreditnu izloženost u bankama 117%, a od početka ove godine 58 %. Banke
su prva četiri mjeseca kreditirale tvrtke samo sa dvije milijarde kuna,
a građani su smanjili iznos uzetih kredita pola milijarde kuna, na
122,2 milijarde.
U travnju je 3,7 milijardi kuna išlo državi, tvrtkama oko 600 milijuna
kuna, a krediti su građana bili oko 50 milijuna kuna niži nego potkraj
ožujka. Bankari tvrde da takva raspodjela nije njihov izbor. Tvrtke su
zastale s investicijama, a građani korigirali potrošnju, što donekle
potvrđuje i Đuro Popijač, ravnatelj HUP-a.
– Investicija u građevinu nema, a ona je bila najveći investitor.
Prerađivačka je industrija zaustavila sva ulaganja, jer su i kamate i
neizvjesnost previsoki. Država je dobar konzument pa su banke pooštrile
kriterije i ne moraju se izlagati gospodarstvu – kaže Popijač.
Pad depozita
Zdeslav Šantić, analitičar RBA, vjeruje da će Vlada vratiti dio duga
bankama pošto je izdala obveznice te će se u nastavku godine manje
zaduživati, što bi ostavilo više kapitala tvrtkama. Stanovnici su bili
disciplinirani čak i tijekom uskrsnih blagdana jer nisu uzimali
kredite, ali su zato podigli 170 milijuna kuna oročene štednje, koja se
smanjila na 105,8 milijardi kuna.
To je prvi put otkako je počela kriza da se prema prethodnu mjesecu
smanjuje oročena štednja građana.
Na godišnjoj razini ona je veća 7 %. Građani su u travnju digli tek
20-ak milijuna kuna stambenih kredita, a od početka godine 689 milijuna
kuna.
Pogoršava se naplata kredita
Ne troši se više ni na kreditne kartice kao prije, jer su kartični krediti ove godine smanjeni za 240 milijuna kuna – na 5,2 milijarde kuna. Tromjesečni podaci banaka pokazuju da se udio loših ili nenaplativih kredita povećao sa 4,9 na 5,1 posto, odnosno na 13,5 milijardi kuna, no nedavno je guverner HNB-a kazao da te podatke treba uzeti s rezervom. Banke uljepšavaju svoje bilance tako što neurednim dužnicima, kojih je sada oko 8 posto, odobravaju reprograme kredita te ih ne prikazuju kao nenaplative. Koliko je takvih pokazat će vrijeme.
