Pravnik, sudac Ustavnog suda, bivši saborski zastupnik i potpredsjednik Hrvatskog sabora

Mato Arlović

Mato Arlović
Foto: import
1/3
01.12.2016.
u 00:00

Prvosudni ispit položio je 1995. godine, a doktorirao je na Pravnom fakultetu u Osijeku 2012. Sudac Ustavnog suda je od 21. srpnja 2009. godine.

Rođen je 4. studenoga 1952. u Oštroj Luci u Bosni i Hercegovini. Član Saveza komunista Hrvatske je od 1970. godine. Vojsku je služio u autojedinici u Čapljini 1971/72. godine, odakle je prekomandiran u Lukavac pokraj Sarajeva.

U županjskoj Tvornici šećera radio je od 1970. do 1975. godine. Tijekom studiranja na Pravnom fakultetu u Osijeku bio je nagrađivan za uspjehe u učenju pa je je 1979. godine diplomirao u skraćenom roku.

Magistrirao je 1982. godine na Pravnom fakultetu u Osijeku gdje je radio od 1980. do 1988. godine. Zatim je do listopada 1990. godine bio tajnik Skupštine općine, potom se vratio na fakultet na kojem je ostao raditi do proljeća 1991. godine. Bio je delegat na 14. kongresu Saveza komunista Jugoslavije u Beogradu na kojem je došlo do raspada partije.

Prvosudni ispit položio je 1995. godine, a doktorirao je na Pravnom fakultetu u Osijeku 2012. godine  s temom "Pravo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj - ustavnopravno uređenje i njihova proturječnost s ljudskim pravima i temeljnim slobodama". Sudac Ustavnog suda je od 21. srpnja 2009. godine.

Mato Arlović
1/3

U pet mandata biran je za saborskog zastupnika - od 1990. do 2008. godine. Obnašao je dužnosti na više funkcija – bio je potpredsjednik Sabora i predsjednik i član  više saborskih odbora i komisija. Bio je i član više nadzornih odbora, u Badelu, HRT-a. U SDP-u je bio potpredsjednik stranke.

Pripisivalo mu se da je prikriveni saveznik HDZ-a te da je u dogovoru s Vladimirom Šeksom zadržao izborni zakon koji onemogućuje dvostruko glasanje manjina, zbog čega ga je dio stranke smatrao odgovornim za
gubitak parlamentarnih izbora 2003. godine. Arlović je sve te navode opovrgavao, dodavši da je on deklarirani protivnik dvostrukog prava glasa.

" Da je SDP dao manjinama dvostruko pravo, dobio bi nešto više njihovih glasova, ali bi izgubio puno veći broj glasova hrvatskog naroda koji predstavlja većinu" - kazao je.

Iz političkog života ga je "izgurao" Zoran Milanović za čije imenovanje predsjenikom SDP-a nije bio. Naime, Milanović je, riješavajući se starih kadrova u stranci, Arlovića uoči izbora 2007. godine upisao na treće mjesto liste u V. Izbornoj jedinici, iako se ovaj nadao da će biti na nekoj od vodećih pozicija. Arlović je to odbio i kazao da napušta politiku.

Sa suprugom Brankom ima dvojicu sinova. U suvlasništvu imaju kuću s okućnicom u Premanturi, dva stana u Zagrebu, stan u Osijeku te građevinska zemljišta u Orahovici i Selnici Psarjevačkoj u okolici Svetog Ivana Zeline.

Od odličja Arlović ima Oreden rada sa srebrnim vijencem, a za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu odlikovan je Redom hrvatskog trolista.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije