Akademik, doktor znanosti i književnik i prevoditelj

Pavao Pavličić

Pavao Pavličić
Foto: Arhiva VL
1/4
01.12.2016.
u 00:00

Suvremeni je pisac hrvatske postmoderne. Autor je čak 19 romana. Najveće uspješnice su mu Večernji akt (1981), Slobodni pad (1982), Trg slobode (1986), Rakova djeca (1988).

Akademik, doktor znanosti i književnik i prevoditelj dr. Pavao Pavličić živi i radi u Zagrebu. Od 1970. je redoviti profesor Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta. Rođen je 16 kolovoza 1946. u Vukovaru, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.

U Zagrebu je 1969. diplomirao poredbenu književnost i talijanski jezik, a 1974. doktorirao u području metrike. Član suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za književnost, bio je od prosinca 1992. do siječnja 1997., kada je postao redoviti član.

Pavao Pavličić
1/4
 

Dobitnik je NIN-ove nagrade za roman Večernji akt (1981) te Nagrade Ksaver Šandor Gjalski (1986) za roman Trg slobode i (1995) za lirsko-memoarsku knjigu Šupudl. Njegova djela su prevedena na slovački i češki jezik.

Suvremeni je pisac hrvatske postmoderne. Književnu je karijeru započeo kao novelist. U tom segmentu objavio je zbirke propovijedaka Lađa od vode (1972), Vilinski vatrogasci (1975), Dobri duh Zagreba (1976), Radovi na krovu (1984), Skandal na simpoziju (1985), Kako preživjeti mladost (1997) i Otrovni papir (2001).

Trećom zbirkom pripovjedaka Dobri duh Zagreba započinje promjenu u pisanju - miješa karakteristike kriminalističkih romana sa fantastikom. Postao je tih sedamdesetih pripadnik generacija proznih fantastičara. Među njima su i Stjepan Čuić, Dubravko Jelačić Bužimski Veljko Barbieri i drugi.

Okreću leđa iluzijama stvarnosti i psihološkom portretiranju sredine i mahom se u novelama i romanima bave kultnim i paralogičnim stvarima. Osobitu je pažnju u tom razdoblju izazvala “proza u trapericama”.

Likovi te tzv. mlade proze bili su mladi ljudi, iz gradskih sredina, kao i same teme te proze. Ipak, s početkom osamdesetih godina većina tih pisaca postupno napušta fantastičnu prozu i okreću se aktualnostima u stvarnosti.

Ustrajali su samo Pavao Pavličić i Goran Tribuson. Zapleti, dinamika, fantastika i neočekivani obrati do danas, Pavličića su izveli na put do titule jednog od najčitanijih pisaca u Hrvatskoj.

Autor je čak 19 romana. Neizbježno je zamijetiti da njihovi glavni likovi imaju izravnu poveznicu s Pavličićevim zvanjem. Jedan je student književnosti, drugi fololog, treći prevoditelj... Najveće uspješnice su mu Večernji akt (1981), Slobodni pad (1982), Trg slobode (1986), Rakova djeca (1988)...

Njegove lirsko-memoarske knjige govore redom o autorovu rodnome Vukovaru -Dunav (1983), Šapudl (1995), Kruh i mast (2003), Vodič po Vukovaru (1997), Vesele zgode djeda i bake (2000), Vukovarski spomenar (2007)...

Literarna teorija i osobito starija hrvatska književnost u središtu su Pavličićeva znanstvenoga zanimanja, pa je kroz to nastao cijeli niz njegovih rasprava, pa i nekoliko knjiga. Kronološki, to su Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti (1979), Književna genologija (1983), Stih u drami, drama u stihu (1985), Sedam interpretacija (1986),Poetika manirizma (1988), Stih i značenje (1993) i Barokni stih u Dubrovniku 1995.

Autor je feljtona Zagrebački odrezak (1985), Inventura (1989), Prolazna soba(1992), Leksikon uzaludnih znaja (1995)... te eseja Sve što znam o krimiću(1990), Svoj svome (1992), Rukoljub (1995), Ulica me odgojila (2004)...

Napisao je i scenarije za filmove Ritam zločina, Zločin u školi, Treći ključ, San o ruži, Osuđeni, Čovjek koji je volio sprovode, Orao, Vukovar se vraća kući, Putovanje tamnom polutkom i Treća žena.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije