Tražitelji azila iz balkanskih zemalja koje su označene sigurnima ili iz dijelova Afganistana u kojima nema izravne opasnosti od rata bit će odvajani na njemačko-austrijskoj granici i usmjeravani u prihvatne centre u kojima će se njihovi zahtjevi za azilom rješavati u ubrzanoj proceduri, unutar tri tjedna, s velikim izgledima da budu odbijeni i vraćeni natrag u zemlju porijekla. To je novost koju uvodi njemačka vlada nakon nekoliko burnih dana pregovaranja unutar velike vladajuće koalicije u Njemačkoj. Kancelarka Angela Merkel u tim je pregovorima odoljela pritisku dijela svoje stranke CDU i bavarske sestrinske stranke CSU te odbila ideju uspostavljanja tranzitnih zona ili ograde na njemačko-austrijskoj granici.
Migranti koji se pojave na toj granici, a za koje se procijeni da su ekonomski migranti s obzirom da dolaze iz sigurnih zemalja, bit će usmjeravani prema ubrzanoj proceduri, no neće biti uspostave tranzitnih zona poput onih u zračnim lukama, gdje se na "ničijoj zemlji" koja nije službeno njemački teritorij zahtjevi azilanata mogu odbijati u roku od 48 sati. Sigurnim zemljama smatraju se sve zemlje zapadnog Balkana, odakle u Njemačku u potrazi za azilom dolazi mnogo Albanaca te Roma. Sirijci, Iračani i drugi za koje se procijeni da zaista bježe od ratnih sukoba i dalje će se usmjeravati u prihvatne centre u kojima imaju veće izglede da dobiju azil, ali ni za njih po novim pravilima taj azil neće biti dugotrajan, već ograničen na godinu dana i bez prava na sjedinjenje obitelji.
Ovakav ishod pregovora u njemačkoj vladajućoj koaliciji znači da nema opasnosti da se uspostavom tranzitnih zona ili ograda dogodi usporavanje priljeva izbjeglica i migranata kroz tranzitne zemlje poput Hrvatske.
Europska komisija danas je odobrila isplatu 16,43 milijuna eura pomoći Hrvatskoj u upravljanju migrantskom krizom. Novac će biti iskorišten za plaćanje policajaca koji su pojačano angažirani na hrvatsko-srpskoj granici te za poboljšanje uvjeta u privremenim prihvatnim centrima. EK je jučer i Sloveniji odobrila sličnu pomoć u visini 10,17 milijuna eura.
Dva i pol tjedna nakon mini-summita u Bruxellesu, zamišljena brojka od 50.000 dodatnih mjesta u prihvatnim centrima za "čekanje i odmor" izbjeglica na čitavoj ruti i dalje izgleda teško ostvarivom. Tranzitne zemlje na ruti nisu sklone preuzeti veći dio tog kapaciteta, pa je tako Srbija najavila da će stvoriti ukupno 6000 mjesta u svojim prihvatnim centrima, a Hrvatska ukupno 5000. Makedonija nije ništa ponudila, Austrija je ponudila 5000 mjesta ali još razmišlja, a Slovenija je ponudila 2000.
>> Njemačka će u posebnim centrima ubrzanim postupkom deportirati migrante
Nema sanse povratka, rasipat ce se i sakrivat po cijeloj njemackoj od potrebe krast a za novac i svoju ideologiju bit sposobni ciniti zlo.Nikada se njemacka nece rijesit a imat ce vjecite posljedice.