Njemački ekonomist

Hans-Werner Sinn: Problemi eurozone mogli bi se ponovno pojaviti

Hans Werner Sinn
Foto: Goran Jakus/PIXSELL
28.12.2015.
u 12:15

Mogućnost ponovnih previranja previranja u eurozoni i stalno prisutna prijetnja od dramatičnog slabljenja kineskog gospodarstva dva su najveća rizika s kojima se Njemačka sada suočava, izjavio je Sinn iz instituta Ifo.

Gospodarski problemi eurozone "samo su prikriveni" nakon posljednje krize te bi se u dogledno vrijeme ponovno mogli pojaviti i preokrenuti trend njemačkog gospodarstva, upozorava vodeći njemački ekonomist Hans-Werner Sinn u intervjuu za novinsku agenciju Dpa.

Mogućnost ponovnih previranja previranja u eurozoni i stalno prisutna prijetnja od dramatičnog slabljenja kineskog gospodarstva dva su najveća rizika s kojima se Njemačka sada suočava, izjavio je Sinn iz instituta Ifo. Međutim, ako se ta dva problema uspiju izbjeći, Sinn smatra da bi Njemačka mogla u 2016. ostvariti snažan gospodarski rast.

Neki od najvećih problema eurozone dolaze iz Francuske i zemalja južne Europe, koje nisu uspjele progurati strukturne reforme i ojačati svoja gospodarstva.

Zone u Europi koje nisu obuhvaćene reformama goleme su i tamo leže rizici, ustvrdio je. "Europa ne funkcionira s eurom. Francuska i južna Europa su u kroničnoj zamci, a masovna nezaposlenost dovodi do političke radikalizacije, što je štetno za europsku koheziju", ocijenio je Sinn.

Njemačko gospodarstvo, smatra, trebalo bi imati poticaj od očekivane državne potrošnje od 21 milijardu eura za pomoć tražiteljima azila. Međutim, budući da se ne očekuje da će vlada u skorije vrijeme povećati poreze, ta dodatna potrošnja će se na kraju morati kompenzirati rezovima u drugim područjima. "Na kraju, država će morati vratiti dodatne poreze, što će onda imati točno suprotan učinak", rekao je Sinn.

Problem je za Njemačku, kaže Sinn, što si zemlja ne može priuštiti visoke dugove kao što imaju drugi , "jer nitko neće spasiti Njemačku, nitko neće oprostiti naše dugove".

Istaknuo je da državni dug doseže 70 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a tu razinu ocijenio je neodrživom. Povrh toga, tu je i demografski problem starenja radne snage s manjim brojem djece.

"Baby boom generacija želi da njihove mirovine budu isplaćivane za 15 godina od djece koju nisu imali", rekao je.  "Bilo bi neodgovorno dopustiti rast zaduživanja u takvoj situaciji. Uostalom, manji broj djece bit će ostavljen s velikim teretom".

Ifo institut procijenio je da će njemački gospodarski rast u 2016. iznositi 1,9 posto, što je jedna od optimističnijih procjena. Tvrdi i da će niske cijene nafte i slabiji euro biti blagodat za Njemačku  jer će potaknuti inozemnu potražnju za njemačkim proizvodima. Osim toga, niske kamatne stope diljem Europe dovele su do buma izgradnje, od čega će, kaže Sinn, Njemačka također imati koristi. 

>> Piketty udara na bogate, Sinn gura duge reforme 

>> Tusk očekuje da će u veljači biti postignut dogovor s Velikom Britanijom

Komentara 3

RO
rotšild
22:10 28.12.2015.

Hrvatskom vladaju uvozni lobiji i zbog toga hrvatska poljoprivrda i industrija propada. Što Njemačka više jača to ostatak europskih država dublje tone.

Avatar nekakav
nekakav
07:30 30.12.2015.

problemi nisu ni riješeni, a kamoli nestali. zbog niske cijene nafte imamo neki statistički rast. ali kad velike naftne korporacije budu radile završni račun za godinu, imat će gubitke. a gubici velikih kompanija se grdo odraze na burze, koje ondanda povuku i druge igrače. sva sreća da je ponuda nafte velika, i da svi rade rezerve. kad kroz koji mjesec napune skladišta, što onda? ide cijena na 15 dolara, a to je onda slom s arabije i ostalih krvožednih zaljevskih monarhija, koje financiraju isil. rusi igraju na dulji rok, europa kratkoročno, i misli nastaviti sa takvim radom. eu ne čine narodi, nego političari. to je ideja političara, ne naroda. a politički savezi nikad nisu dugo trajali.

Avatar stovacore
stovacore
14:23 23.01.2016.

Haha, Ekonomija je horoskop!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije