Članice Europske unije aplicirale su čak 2000 projekata za novi plan potpore gospodarstvu, popularno nazvan Junckerov plan, po predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru koji je s idejom izašao u javnost. Ukupna je vrijednost projekata koje je poslala Hrvatska 19,2 milijarde eura, a svih dvije tisuće projekata zajedno vrijedi 1,3 bilijuna (1300 milijardi) eura. Ipak, neće svaki od njih dobiti europski novac jer se njegov potencijal procjenjuje na 315 milijardi eura.
Hrvatskih 68 projekata
– Drvo ne može rasti samo od zemlje i zraka. Ovaj je plan voda za zalijevanje – kazao je Juncker predstavljajući program prošlog tjedna. Projekte će ocijeniti stručnjaci iz Europske investicijske banke, konačna lista projekata bit će objavljena u utorak ministrima financija 28 zemalja članica Europske unije, a danas će biti poznato i kojih je 760 projekata ušlo u uži izbor, objavio je njemački Spiegel. Hrvatska je na listu aplicirala sa 68 projekata. Među njima je velik broj infrastrukturnih projekata, ali ima i onih kojima bi se mogli unaprijediti obrazovni sustav i standard građana. Na listi je i trinaest projekata koji nikad nisu pokušali dobiti sredstva EU.
LNG Terminal projekt je za koji se očekuje da će dobiti potporu, naročito u kontekstu odustajanja Rusije od Južnog toka i jake potpore američke diplomacije njegovu razvoju. U tom kontekstu za novac EU prijavljen je i hrvatski dio Jadransko-jonskog plinovoda IAP. Naime, Hrvatska mora izgraditi još oko 250 kilometara plinovoda kako bi osigurala dostavu azerbajdžanskog plina. Traži se potpora i za hrvatski dio investicije u Plomin C, hidroelektranu Senj – Kosinj te neke manje energetske projekte. Zdravstveni turizam mogao bi se razvijati uz pomoć europskog novca, a na hrvatskom su dijelu liste i širokopojasni internet i e-škola. Tu su i projekti iz transportnog sustava pa se potpora pokušava izboriti za neke željezničke pravce, proširenje morskih luka poput one u Pločama, ali i za povećanje kapaciteta splitske zračne luke Resnik.
Novac od lipnja
Cilj je investicijskog plana dati jamstva iz postojećih fondova EU koja bi potaknula privatne ulagače da daju svoj novac projektima koje bi u protivnom smatrali preriskantnima. Financirat će se razvoj infrastrukture, transport, energetika i IT te inovacije. Plan još moraju odobriti vlade zemalja EU i Europski parlament, ali u Europskoj komisiji nadaju se da će proces biti gotov do proljeća i kako će prvi projekti novac početi dobivati od lipnja 2015 godine.
>>Juncker nabrojio 10 prioriteta. Od kojih Hrvatska može imati koristi, a od kojih štete?
>>Hrvatska od Junckera traži da EK financira 'Zagreb na Savi'
di nalazite ovake slike, hhaahah, izgleda ko da ce se poljubit