Ostalih 27 zemalja članica EU čeka Hrvatsku, Hrvatska čeka Europsku komisiju, Komisija opet čeka Hrvatsku… Zvuči kao da se svi vrte u krug, no tako trenutno izgleda stanje s otvaranjem poglavlja 23 u pregovorima Srbije o članstvu u EU, za što Hrvatska nije dala suglasnost jer želi ubaciti tri nova uvjeta koje Srbija treba ispuniti u približavanju Uniji. Svatko tvrdi da nekoga čeka, ali jedno je sigurno: zbog hrvatskih primjedbi, Srbija je na čekanju jer otvaranje poglavlja 23 ne ide tako glatko kako je zamišljala.
– Formalno pregovore o članstvu Srbije u EU vodi Europska komisija. Mi smo kao zemlja članica u kontaktu s EK i očekujemo da se očituje kako misli ugraditi kriterije na kojima hrvatska inzistira u pregovaračka mjerila. Čekamo odgovor EK – kazao je danas ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
No, izvori u Komisiji kažu da sljedeći potez nije na njima, već na zemljama članicama koje o tome raspravljaju kroz Vijeće EU te naglašavaju da Hrvatska do danas ni ostalim članicama ni Komisiji nije elaborirala svoje zahtjeve. Danas poslijepodne odvijao se sastanak radne skupine za proširenje u Vijeću EU, na kojemu je kao točka dnevnog reda bila rasprava o “implementaciji mjerila za otvaranje poglavlja 23 sa Srbijom”, a neslužbeno smo doznali da je hrvatski predstavnik spomenuo suradnju s Haaškim sudom, prava nacionalnih manjina u Srbiji i sporni srpski zakon o jurisdikciji za ratne zločine kao razloge zbog kojih Hrvatska ne može dati suglasnost. No, izvor upućen u raspravu iza zatvorenih vrata rekao je Večernjem listu da ostali sudionici radne skupine za proširenje i dalje čekaju “zeleno svjetlo” od Hrvatske. Diplomati nekih zemalja poručili su na sastanku da se ovdje radi samo o otvaranju poglavlja, a da do zatvaranja ima puno koraka na kojima Hrvatska može intervenirati ako vidi da se stvari ne razvijaju u željenom smjeru. Nizozemci, koji trenutačno predsjedaju sastancima u Vijeću, nemaju namjeru više sazivati sastanak ove radne skupine na ovu temu sve dok Hrvatska ne pristane (riječima jednog upućenog izvora) “krenuti naprijed”, a ako ne bude pomaka, onda će raspravu dignuti na višu razinu, na sastanak 28 veleposlanika.
Ministar Kovač, u izjavi koju je danas dao novinarima u Zagrebu, ponovio je na čemu Hrvatska inzistira i što je sporno u Srbiji.
– Riječ je o zakonu u Srbiji koji omogućava da Srbi budu neka vrsta "suca" za cijelu bivšu Jugoslaviju, što je neprihvatljivo. Potrebna je potpuna suradnja s Haaškim sudom te zaštita manjina. Hrvatska i Srbija imaju međudržavni sporazum o zaštiti manjina, mi ga u Hrvatskoj implementiramo i očekujemo da se i u Srbiji, u duhu dobrosusjedskih odnosa i predanosti suradnji potpuno implementira –objasnio je Kovač.
U Europskoj komisiji, kako doznajemo, ne dijele stav Hrvatske o tome da promjena spornog srpskog zakona treba postati mjerilo u pregovorima. Izvor iz EU danas nam je neslužbeno ponovio stav Komisije da pravna stečevina EU (tzv. acquis) ne govori ništa o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine te da Komisija ne može tražiti od Srbije da u procesu prilagođavanja acquisu promijeni taj zakon koji je sporan za Hrvatsku. U EK također ponavljaju da univerzalnu jurisdikciju ima niz država članica EU, pa stoga nisu skloni tražiti od Srbije da to ukine u svom pravnom sustavu.
Nizozemsko predsjedništvo u Vijeću EU želi da se poglavlje 23 u pregovorima sa Srbijom otvori do kraja lipnja. No, to će biti moguće jedino ako se postigne neki kompromis između hrvatskih zahtjeva i ostalih 27 država članica koje su već dale suglasnost i smatraju da je Srbija ispunila mjerila za otvaranje poglavlja 23. Neke su zemlje članice sklone podržati hrvatski zahtjev o zastupljenosti hrvatske i drugih manjina u Skupštini Srbije. Neslužbeno se u Bruxellesu govori da će vjerojatno rasprava o ovome potrajati još tjednima.
>> 'Hrvatska je protiv Srbije jer čuva svoju političku poziciju'
1.Ratna ošteta,2.Priznanje manjina.3 Otkrivanje svih nestalih,itd,itd,itd.itd.