Europska komisija dopustila je zemljama članicama Europske unije da
nacionaliziraju banke koje su toliko opterećene “pokvarenom aktivom”,
poput američkih drugorazrednih stambenih kredita i iz njih izvedenih
(bez)vrijednosnica da ne mogu više uspješno poslovati.
Nacionalizacija bi, međutim, smjela biti tek krajnji izlaz, kada ništa
drugo više ne moće pomoći bankama da ponovno posuđuju novac
gospodarstvu, umjesto da kapital čuvaju kao zaštitu od mogućih daljnjih
gubitaka.
U uputama za državnu pomoć u postupanju s “pokvarenom aktivom” EK prije
nacionalizacije predlaže i mjere poput osnivanja “loše banke” u
državnom vlasništvu koja bi od banaka u teškoćama otkupila takvu
imovinu.
Da bi banka mogla dobiti državnu potporu, mora prvo posve jasno
objaviti sve svoje “kvarove”, a neovisni će stručnjaci, zajedno s
ovlaštenim bančinim nadzornicima, procijeniti stvarnu gospodarsku, a ne
trenutačnu tržišnu vrijednost “pokvarene aktive” koja zadovoljava
uvjete da se na nju primijene spasonosne mjere.
Europska komisija će potom, pazeći da se ne naruše pravila tržišnoga
natjecanja, ovjeriti te procjene, a teret troškova “spašavanja”
podijelit će dioničari, vjerovnici i država. EK će u račun uzeti i
dosadašnja jamstva i rekapitalizaciju.
Hoće li “pokvarenu aktivu” otkupiti, osigurati, zamijeniti, jamčiti ili
će rabiti neki hibridni model na državi je da izabere. Bitno je,
međutim, da se imovinu procijeni prema jednoobraznim kriterijima, kako
bi uvjeti za sve bili jednaki.
EK će dopuštenje za mjere spasa dati na razdoblje od pola godine, a
uvjet će biti i procjena daljnje opstojnosti banke, te plan
restrukturiranja koji će se za svakoga korisnika državnih potpora
morati predstaviti EK najkasnije tri mjeseca nakon početka njihova
korištenja.
NOVČARSTVO
Europska komisija dopustila nacionalizaciju banaka
