Zagrebački Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport objavio je na svojim internetskim stranicama razradu Programa javnih potreba u kulturi za 2011. godinu. Uspoređujući s istom razradom za 2010., dakle prije nego što je nezavisnoj sceni potkraj prošle godine rebalansom "srezano" dodatnih dvadesetak posto na već dodijeljene iznose, ove su godine ponovno najveći gubitnici upravo oni najnezaštićeniji – umjetnici koji djeluju pod nezahvalnom etiketom "nezavisnih".
U toj se kategoriji nalazi velik dio naše filmske djelatnosti, uključujući festivale poput Zagreb Doxa i Zagreb film festivala te Hrvatski filmski savez s pripadajućom produkcijom i kinoprikazivačkom djelatnošću, nezavisne izvedbene skupine poput Bacača sjenki ili BADco. koji će nas predstavljati na idućem Venecijanskom bijenalu, kazališni festivali poput Eurokaza i Perforacija, brojni centri za kulturu, velik dio nakladnika, cijela plesna scena...
Pogođeni svi aspekti
Kako iza sebe nemaju neku od ustanova u kulturi, oni od dotiranih sredstava moraju pokriti najrazličitije troškove, od najma prostora i režija do honorara, gostovanja i troškova produkcije. Rezanje budžeta tako ih pogađa u apsolutno svim aspektima rada i dovodi u položaj u kojem mnogi odustaju od dijela predviđenih programa, jedan dio razmišlja o potpunom gašenju djelatnosti, a neki su to zbog smanjenog financiranja bili prisiljeni učiniti još prošle godine.
Kad je o ustanovama u kulturi riječ, situacija je i ove godine bitno drukčija. Njih se financira po nekoliko različitih osnova. Iz stavke "Aktivnost 1" (redovna djelatnost ustanova u kulturi) dobivaju plaće, doprinose i najrazličitije materijale potrebne za rad. Iz stavke "Aktivnost 2" (opremanje ustanova u kulturi) pokrivaju se uredska oprema i namještaj, sportska i glazbena oprema, knjige i slično, a iz "Aktivnosti 3" (programska djelatnost javnih ustanova) pokrivaju se troškovi službenih putovanja i razni drugi rashodi vezani uz program.
Pogon prije programa
Rezanje budžeta po jednoj kategoriji, dakle, ne znači nužno ugrožavanje rada pojedine ustanove, što Grad sigurno i ne želi učiniti.
Dobri kolektivni ugovori nesumnjivo su dio razloga zbog kojih se u ovogodišnjem gradskom budžetu za kulturu najmanje štedjelo u "Aktivnosti 1", odnosno održavanju golemog aparata zagrebačkih kulturnih ustanova, dok je najveće smanjenje upravo u onom dijelu koji se odnosi na proizvodnju sadržaja kojima bi ustanove trebale privući publiku i opravdati svoje postojanje i dodijeljeni novac!
Vječni trn u oku
Najveći trn u oku i ove će godine mnogima biti stavka po kojoj se financira Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu. Nakon niza godina u kojima su im sustavno povećavali financiranje, u ovoj, recesijskoj, zagrebačkom HNK nisu smanjili sufinanciranje ni za jednu jedinu lipu! Ono i dalje iznosi 45,7 milijuna kuna. Usporedbe radi, cijela nezavisna scena, sa svim umjetničkim skupinama, filmskom djelatnošću, koncertima, nakladništvom i festivalima, ima budžet od 55,5 milijuna kuna.
Neznatno je smanjeno i financiranje ustanove Zagreb film, čiji je budžet umanjen "samo" za 1,5 posto.
Ministarstvo štedi na glazbi
Danas je i Ministarstvo kulture RH objavilo popis odobrenih programa za 2011. godinu, i to u kategorijama dramske umjetnosti te glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti. Ako je suditi prema ukupnim iznosima, kazalištarci nisu bitno pogođeni. Dobit će 2,4 milijuna kuna manje, odnosno 9,1 posto, ali imali su i znatno manje prijavljenih programa.
Mnogo je veća ušteda ostvarena u kategoriji glazbene umjetnosti, gdje su na gotovo jednak broj prijavljenih programa ostvarene uštede od čak 11,9 posto. Budžet im je sa 7,8 milijuna tako pao na 6,9 milijuna kuna.
U Večernjem listu 17. veljače (srijeda) donosimo usporednu tablicu gradskih dotacija za 2010. i 2011. godinu po kategorijama.
utatica svakako se slaže u svemu s tobom ,,to je kazalište za odabrane