Ukoliko Vlada i ministar poljoprivrede Petar Čobanković ne ispoštuje ono što se dogovorio sa seljacima, odnosno da će prvi dio poticaja u najmanjem iznosu od 1950 kuna biti isplaćen do kraja veljače, a drugi dio do kraja ožujka već idući mjesec mogu se očekivati veliki seljački prosvjedi, dogovoreno je na sastanku predstavnika 50 seljačkih udruga iz cijele Hrvatske na današnjem sastanku u Kutjevu.
Seljačke udruge koje su počele sa stvaranjem svoje krovne organizacije i koje poručuju da su pet puta jače nego prošle godine s kutjevačkog sastanka ministru Čobankoviću uputili su svoje zahtjeve.
- Osim isplate maksimalnog iznosa poticaja tražimo da se smanji početna cijena zakupa poljoprivrednog zemljišta i da se ona izjednači sa cijenom koncesije te da se smanji cijena plavog dizela koja ne bi trebala biti veća od 4 kune po litri. Isto tako tražimo da se konačno seljacima isplate kapitalna ulaganja i da se svi objekti koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji kao što su staje, tovilišta i sl. legaliziraju – kazao je Matija Brlošić, predsjednik udruge Brazda poručivši da imaju i podršku ribara.
Mato Mlinarić predsjednik Nezavisnih seljaka poručio je da od Vlade traže da s poslovnim bankama kao što je nedavno dogovoreno s HBOR isto tako dogovore reprogramiranje kredita poljoprivrednika kako bi se oni mogli izvući iz sadašnje krize. Isto tako traže da se ukine devizna klauzula.
- Tražimo da se donese i novi zakon o poljoprivrednom zemljištu a ne da se stalno ide u izmjene i dopune zakona jer je to jedan od naših gorućih problema. Postoji još 94.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta za koje strepimo da će biti podijeljeno velikim koncernima, a ne poljoprivrednicima. Novi zakon bi to trebao spriječiti – poručio je Mlinarić koji s ostalim seljacima traži i da se konačno donese Strategija poljoprivredne proizvodnje RH.
Koliku korist od poticaja imaju oni koji pune proračun vidimo najbolje po trgovačkim centrima i tržnicama. Toj uobraženij i parazitskoj grupi treba ukinuti sve poticaje i tko može raditi i financirati rad nek radi. Ne tako davno, prije \'90 -tih bili su u mišjoj rupi: gorivo na bonove ili kartice, bez poticaja, plačali porez na zemlju...Na tržnicama je bilo moguće kupiti kaj si htel, a danas bi samo sijali pšenicu i kukuruz gdje je najmanje posla a dobro se zaradi. Gadi mi se sve to, naročito kad znam da nitko ne kontrolira kvalitetu njihovih proizvoda a gledam čitavu sezonu; od proljeća do jeseni samo furaju šprice na polje. Zar Vam je normalno da par dana prije vađenja krumpira udaraju po istome herbicidom da spale stabljike i korove? Hvala na toj kvaliteti i ne davati novac trovačima Hrvatskog potrošača!