Kada će i kako internet, i to onaj brzi od 30 megabita u sekundi ili više, obuhvatiti cijelu Hrvatsku? Trenutačno takvu mogućnost ima trećina stanovništva, ako govorimo o fiksnom internetu, no što je s ostalima koji žive u ruralnim područjima, na otocima ili nekim drugim manje dostupnim mjestima? Telekom operatori osiguravaju i ulažu u internetsku mrežu tamo gdje imaju komercijalni interes, tamo gdje će im se investicija isplatiti. Logično i ekonomski razložno. Stoga je uskočila Europska unija i pripremila novac.
Raspodijelit će ga onima koji kandidiraju izvediv i opravdan projekt. Slikovito rečeno, EU ima vreću novca koja čeka kandidate s pravim projektom i potrebom da svoju zemlju učine modernom i tehnološki naprednom.
I što radi Hrvatska? U veljači Ministarstvo prometa šalje svoju kandidaturu. Točnije, operativni program na prednotifikaciju Europskoj komisiji s ciljem da, uz pomoć njihova novca, osuvremeni državu i omogući razvoj. Za sada sve zvuči jasno, opravdano, dapače zaslužuje veliki pljesak jer konačno se razmišlja o budućnosti, novim tehnologijama. Pristup internetu, i to onom brzom, jer tko god je ikada želio raditi posao na nekom udaljenom otoku putem fiksnog interneta ili pak tek nekoliko kilometara od Zagreba na području gdje su kuće raštrkane zna da je internet toliko spor da je nemoguće obaviti posao, pa čak i otvoriti neki novinski portal bez čekanja ili pucanja veze.
Što se, nadalje, događa s Hrvatskom, malom zemljom u kojoj ima tek milijun i pol kućanstava, a samo 30 posto njih doista može pristupiti internetu putem broadbanda ili bolje rečeno doista ga koristiti. Država iz vreće novca EU, zvala se ona Junckerova ili nečija druga, što za ovu priču i nije najbitnije, želi dobiti 86 milijuna eura za gradnju agregacijske mreže, dok za onu pristupnu traži 123 milijuna eura. Agregacijska je ona mreža koja povezuje naselja, dok pristupna ide od naselja do kuća korisnika.
Može li ipak jeftinije?
Program je izrađen 2014., nositelj programa je nadležno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, dok je nositelj provedbe tvrtka Odašiljači i veze koja je u stopostotnom državnom vlasništvu.
Država se, dakle, potrudila napisati dokument, dala ga na javnu raspravu. Skupila je pozitivna mišljenja. Između ostalih i od bitnih igrača na tržištu – regulatora HAKOM-a i Vipneta, telekom operatora. Ipak, zeleno svjetlo uskratio im je Hrvatski telekom, najmoćniji telekom u Hrvatskoj, i ponudio svoj alternativni prijedlog.
U kojem ukratko kaže: Mi imamo agregacijsku mrežu, povezujemo 605 naselja, da bismo dobacili do 650 potrebnih veza i zaokružili plan na pravi način, dakle, potrebno je još tih 45. Postavite nas za nositelja projekta, investirat ćemo i dogovoriti se i umjesto 86 milijuna eura trebat će u konačnici 17 milijuna eura, a ostalo tada preusmjerite u pristupnu mrežu.
– Da, smatramo da je značajno učinkovitiji pristup nadogradnja postojeće infrastrukture te preusmjeravanje investicijskih sredstava EU u gradnju pristupne mreže i spajanje kućanstava na brzi i ultrabrzi pristup internetu. Takav pristup podrazumijeva pet puta niže investicije i šest puta kraće vrijeme provedbe projekta. To znači da bi više građana Hrvatske i za kraće vrijeme moglo koristiti usluge pristupa internetu brzinama većim od 30 Mbit/s. Hrvatska mora povećati broj kućanstava spojenih na brzi i ultrabrzi pristup internetu, a gradnja paralelne agregacijske mreže ne vodi tome. Smatramo da se sav investicijski potencijal i privatnih i javnih investitora treba fokusirati na povezivanje kućanstava i gospodarskih subjekata, a ne na dupliciranje telekomunikacijske infrastrukture bez dodane vrijednosti za korisnike i građane – naglašava Boris Drilo, direktor strategije i poslovnog razvoja Hrvatskog telekoma, i dodaje: – Naš je prijedlog ključ u ruke, za razliku od predloženog državnog, koji ne uključuje aktivnu opremu za koju su potrebne još dodatne investicije države.
Dakle, bit će brže i jeftinije. Sudeći po objašnjenju HT-a, matematika je jasna, jer vreća EU je jedna i pametno bi bilo masu novca iskoristiti racionalno i mudro. Kako tvrde u regulatoru HAKOM, tržište jest liberalizirano, monopola nema i svatko može ulagati ako želi i isplati mu se i u agregacijsku mrežu. Bi li to trebala uopće biti državna tvrtka? Kako god, HT je dobio odbijenicu.
Država je odlučila uspostaviti svih 650 veza među naseljima, proglašavajući ovaj dio infrastrukture strateškim interesom, neovisno što ulijeće i u sferu komercijanog interesa, a agregacijska internetska mreža tek je preduvjet za onu nasušno potrebnu – pristupnu mrežu.
Fizički gledano, ne radi se o doslovnoj gradnji cjelokupne mreže, već o dodavanju optičkih niti u postojeće trase, i gradnji tamo gdje nema ni fizičke veze. U praksi, pak, kad se sve zbroji, radi se o dvostrukoj mreži.
– Planom je predviđeno da se dodaju kapaciteti, jer kako smo doznali u javnoj raspravi i u razgovorima s HT-om, oni, prema procjenama naših stručnjaka, nemaju dostatne kapacitete koje bi trebali zadovoljiti potrebe Hrvatske. Usto, prema HT-ovu modelu, oni bi htjeli iznajmljivati aktivnu opremu čiji je rok trajanja tek desetak godina, mi planiramo dugoročnije. Naši su prijedlozi različiti konceptualno – tvrdi Dan Simonić, pomoćnik ministra za zračni promet i elektroničke komunikacije.
Pojednostavljeno prikazano, HT ima autocestu i koristi četiri traka, a da bi se vozili po njemu, svi koji to žele morali bi unajmiti i njegov automobil. Država kaže, četiri traka nisu dovoljna, želimo voziti na šest trakova i da svatko može kupiti svoj automobil za vožnju. Međutim, autocesta još ne postoji, a automobil ćete morati kupiti sami. U HT-u pak tvrde, četiri traka su više nego dovoljna, a automobil svatko može unajmiti po istim uvjetima za sve, a autocesta i automobil su spremni za vožnju od prvog dana.
– Da, HT tvrdi da ima kapaciteta, no ponavljam, naši su stručnjaci procijenili da nisu dovoljni. Računica HT-a izgleda naoko povoljnija, no kada se dugoročno gleda spram opreme i iznajmljivanja, u konačnici je i skuplja – uvjeren je Dan Simonić te dodaje kako dokument odaslan Bruxellesu sadrži i prijedlog HT-a. U fazi je prednotifikacije te bi se rezultati i 'presuda' EK trebali znati potkraj svibnja kada Europljani okončaju razmatranje prijedloga. Usto, jedan od argumenata države jest da bi tada svi prema istim uvjetima mogli do svjetlovodne infrastrukture, dok monopol jednog operatora, tvrde, nije prihvatljiv.
Iz HT-a poručuju: HT-ova agregacijska mreža jedina pokriva cjelokupno područje. Ta je mreža sagrađena prema najvišim topološkim i sigurnosnim standardima te se stalno nadograđuje sukladno potrebama HT-a i njegovih vanjskih korisnika. Svi mogu pristupiti i koristiti navedenu mrežu prema uvjetima koje je definirao regulator u svrhu poštovanja pravila pravednog tržišnog natjecanja. Važno je naglasiti da takav pristup ne donosi rizik ni za jednog sudionika na tržištu telekomunikacija jer postojeća regulativa HAKOM-a jamči otvoren pristup i iste uvjete svim operatorima. Ta postojeća agregacijska mreža može se lako nadograđivati, uz racionalne investicije – ističe Boris Drilo iz HT-a te dodaje: – Prema našim spoznajama, nigdje u EU nismo naišli na sličan slučaj, odnosno slučaj gradnje paralelne infrastrukture uz već postojeću uz razvijene regulatorne mehanizme nadzora i zaštite tržišnog natjecanja. Navedeno je i logično s obzirom na to da strategija EU 2020. govori o broju kućanstava spojenih na širokopojasni pristup internetu, a ne o broju paralelnih agregacijskih mreža. Fokus zemalja EU je uvijek bio na pronalaženju investicijskih mehanizama koji na pravi način povezuju privatna i javna ulaganja kako bi se što brže postigli pozitivni učinci za društvo, tj. što većem broju krajnjih korisnika omogućila usluga pristupa internetu za što niži jedinični trošak.
Paralelizam nije prioritet
Šef Vijeća HAKOM-a Dražen Lučić, pak, zadužen za regulaciju, na pitanje kakav je njihov stav budući da postoji agregacijska internetska mreža u velikom dijelu, te da država planira napraviti svoju, kaže:
– Nisam stekao dojam da država planira napraviti neku svoju novu agregacijsku mrežu koja je paralelna postojećima, nego objediniti i potpuno iskoristiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, koja je već u njezinom vlasništvu preko tvrtki kojima upravlja, npr. OiV, HEP, HAC, JANAF..., te sagraditi dodatne kapacitete te infrastrukture u nekim dijelovima zemlje. Paralelizam i zalihost ne bi trebali biti prioritet u gradnji. Hrvatskoj trebaju gospodarstvo i kućanstva koja koriste širokopojasni pristup internetu i time pridonose poboljšanju kakvoće života te porastu ukupnog društvenog proizvoda.
Kada se pak radi o uvjetima na tržištu i 'obrani od monopola', u HAKOM-u kažu.
– Svi dionici na tržištu, infrastrukturni operatori, kojih u RH ima više od 100, već su godinama regulirani i dužni su svim drugim dionicima na tržištu ponuditi iste usluge pod istim uvjetima.
Monopola se boje u Vipnetu i navijaju za državnu opciju. U Hrvatskoj nedostaje infrastrukturne konkurentnosti, a to je prepoznala i Europska komisija. Kada bismo infrastrukturu gradili po modelu koji je predlagao HT, rizik od nekonkurentnih cijena za pozadinsku infrastrukturu bio bi vrlo velik i omogućilo bi se učvršćivanje monopolnog položaja jednog operatora na tržištu. Dugoročno, to bi bilo loše za korisnike jer vodeći operator ne bi imao poticaja ulagati u nove tehnologije niti spuštati cijene usluga, stav je Vipneta.
Kada se pak radi o investicijama HT-a, Boris Drilo pojašnjava da planirane investicije za 2015. premašuju 1 milijardu i 300 milijuna kuna. To je povećanje više od 25 posto u odnosu na 2014., a fokus investicija je na povećanju kapaciteta za širokopojasni pristup te na daljnjem razvoju infrastrukture u jezgrenom, agregacijskom i pristupnom dijelu. Također, nastavljamo i dalje s investicijama u optičku pristupnu mrežu gdje nam je plan do kraja ove godine dovesti optiku do 250.000 kućanstava, kazuje Drilo.
Politiku je iz ove priče o svjetlovodnim kabelima nemoguće izostaviti. Jer Odašiljači i veze su stopostotno državna tvrtka, neovisno o tome što neće prodavati kapacitete krajnjem korisniku već samo operatorima. Na tržištu su i ne mogu raditi po dampinškim cijenama, niti mogu išta dati ikome besplatno. Dakle, država je već uvučena u priču budući želi postati konkurent privatnom kapitalu umjesto da se pozabavi isključivo onim dijelovima gdje nema komercijalnog interesa. Usto bilo bi lijepo i da pametno raspodijele novac koji mogu dobiti iz Europe.
Dodatno je ulje na vatru dodala Angela Merkel, njemačka kancelarka. Ona je zanimanje za događaje u Hrvatskoj podigla na pravu razinu nakon što je u razgovoru s našim premijerom Zoranom Milanovićem pokrenula temu o optici. Vanjskopolitička lobiranja, pa i na najvišoj razini, kada se radi o telekomima zapravo su već uobičajena stvar. Nažalost, telekomi, posebice mobilni operatori, bili su meta i ovih i prošlih vlada, koje su im nametnule harač, a u posljednjem valu utrostručile im usred godine cijenu frekvencijskog spektra i dale im povoda da doista iskazuju nezadovoljstvo poslovnim prilikama u Hrvatskoj. Kako će se rasplesti situacija oko agregacijske mreže, čini se, reći će Europa. Odobre li plan, bit će kako država kaže, vrate li ga na doradu, možda će država ipak morati u kompromis.
>> 'Telekomunikacijsku industriju u Hrvatskoj ove će godine obilježiti tri trenda'
U poljskoj..100 mbs flat rate 100 kn.. 250 mbs za 180 kn na mjesec..naravno ima i manjih brzina..cisto info.. da se zna,..da smo na hebenom banglades standardu..evo nesto sad BNEt NUDI 120/15 mbs ZA samo 340 kn na mjesec..