Hrvatska narodna banka (HNB) održala je u utorak treću od četiri najavljene ovogodišnje strukturne obratne repo aukcije, na kojoj je bankama plasirala ukupno 234,4 milijuna kuna po fiksnoj repo stopi od 1,40 posto, objavljeno je iz središnje banke.
Datum namire ove aukcije je 14. srpnja ove godine, a datum reotkupa za četiri godine, 14. srpnja 2020. godine. Ukupan iznos pristiglih ponuda za ovu, drugu aukciju iznosio je 234,4 milijuna kuna, što znači da je HNB prihvatila sve pristigle ponude.
Strukturnim obratnim repo aukcijama središnja banka otvara bankama pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po kamatnoj stopi konkurentnoj ostalim izvorima kunske likvidnosti banaka, pri čemu se kao kolateral prihvaćaju dužnički vrijednosni papiri izdavatelja iz Hrvatske. Time strukturne repo operacije omogućavaju bankama da intenzivnije i uz povoljnije uvjete kreditiraju gospodarstvo i stanovništvo u domaćoj valuti.
Ukupni učinak planiranih strukturnih operacija ovisit će o zanimanju banaka za ovaj mehanizam monetarne politike, a uoči održavanja prve aukcije iz središnje su banke učinak preliminarno procjenili približno jednakim spuštanju stope obvezne pričuve za jedan postotni bod, odnosno oko tri milijarde kuna kroz četiri najavljene aukcije za ovu godinu.
U dvije dosadašnje strukturne obratne repo aukcije HNB je bankama plasirala ukupno 711,5 milijuna kuna, odnosno u tri od četiri najavljene aukcije plasirano je ukupno 945,9 milijuna kuna od približno 3 milijarde kuna planiranih tijekom ove godine.
Prva je strukturna obratna repo aukcija održana 16. veljače ove godine, kada je HNB bankama plasirao ukupno 565 milijuna kuna, po fiksnoj repo stopi od 1,80 posto. Na drugoj, održanoj 24. svibnja, banakama je plasnirano 146,5 milijuna kuna, također po fiksnoj repo stopi od 1,80 posto.
Iz HNB-a su uoči prve aukcije objavili i kako procjenjuju da bi se strukturnim repo operacijama mogla blago smanjiti razina kreditne euroizacije u bankovnom sustavu, a posljedično i izloženost gospodarstva i potrošača valutnom riziku, premda znatnije smanjenje eurizacije nije moguće postići bez značajnije promjene valutne strukture štednje.
"Uvođenjem strukturnih repo operacija HNB nastavlja voditi ekspanzivnu monetarnu politiku koju provodi godinama, a koja je pridonijela ublažavanju negativnih posljedica gospodarske krize putem povećanja likvidnosti sustava i spuštanjem troška financiranja domaćih sektora u Hrvatskoj. HNB će i dalje održavati stabilnost domaće valute imajući u vidu značaj stabilnog tečaja kune prema euru za održavanje stabilnosti cijena, ali i stabilnosti domaćeg bankovnog sustava u cjelini. Ukoliko dođe do deprecijacijskih pritisaka na kunu, što se ne očekuje, HNB će koristiti postojeće instrumente koje ima na raspolaganju, uključujući, po potrebi, i intervencije na deviznom tržištu i upravljanje likvidnošću u sustavu da bi stabilizirao kretanje tečaja EUR/HRK", naveli su uoči početka s ovim operacijama monetarne politike iz središnje banke.
>> EK nije smjela dati upozorenje Hrvatskoj zbog zakona o konverziji
