Drvna industrija jedan je od malobrojnih sektora koji se u okvirima nacionalnog gospodarstva može pohvaliti pozitivnom bilancom u vanjskotrgovinskom poslovanju. Za prvih pet mjeseci drvoprerađivači su ukupno zabilježili financijski plus u protuvrijednosti od 334 milijuna dolara.
Naime, do kraja svibnja u izvoz su plasirali proizvoda u vrijednosti 568 milijuna dolara, dok je istodobno vrijednost uvoza iznosila 234 milijuna dolara. Ne samo da je bilanca u plusu već je ostvaren i znatan rast izvoza naspram rezultata iz prvih pet mjeseci 2013., i to za 168 milijuna dolara. Time je drvoprerađivački sektor prisvojio čak 10 posto udjela u ukupnoj robnoj razmjeni koju je Hrvatska realizirala s inozemnim tržištima tijekom prvih pet mjeseci ove godine.
Ova grupacija dobre trendove bilježi kontinuirano već niz godina, dok se ukupna robna razmjena Hrvatske, odnosno pokrivenost uvoza izvozom posljednjih godina vrti između 55 i 59 posto drvoprerađivači nižu rekorde. Indeksi pokrivenosti uvoza izvozom nisu bili manji od 152, a uspinjali su se i do 243. Međutim, dolazak Ikee, koja je krajem kolovoza u Rugvici otvorila vrata kupcima ne samo iz Hrvatske već i iz regije, podigao je tenzije među lokalnim poduzetnicima i osnažio dvojbe da će švedski trgovac u kratkom roku doslovce pomesti njihov pozitivni učinak.
– Ako nas po višegodišnjim izvrsnim izvoznim pokazateljima u resornim ministarstvima pa i samoj Vladi nisu prepoznali kao sektor s golemim potencijalom i nisu nas u novu industrijsku strategiju uvrstili među pokretače nacionalnog gospodarstva, već su nas gurnuli u čuvare radnih mjesta, kakav tek status možemo očekivati nakon što u drugoj polovici ove godine zapnemo u crvenom, i to ne svojom krivnjom, već zbog velikog uvoza koji je svojim dolaskom na ovdašnje tržište donijela Ikea – opominje Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera. – Tvrdit će kako smo nekonkurentni, a naš će rezultat zapravo svojim velikim uvozom srušiti Ikea – upozorava Kavran.
Od izvoza cjelovita drvnog sektora za prvih pet mjeseci ove godine hrvatski proizvođači namještaja prisvajaju 190 milijuna dolara, dok je paralelno za uvoz namještaja potrošeno 129 milijuna dolara.
Iz Ikee najavljuju da u prvoj godini rada na hrvatskom tržištu očekuju 65 milijuna eura prihoda (oko 84 milijuna USD). S obzirom na asortiman ponuđen na policama, najmanje polovica spomenutog iznosa realizirat će se prodajom namještaja. Već s takvim učinkom bit će ugrožena pozitivna bilanca hrvatskih izvoznika iz drvnog sektora.
Božica Marković, direktorica sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, ne dijeli pesimizam o isključivo negativnom utjecaju švedskog trgovca na domaću drvnu industriju. Osim što očekuje da će aktualna godina za drvni sektor biti zaključena s milijardu dolara zarađenih u izvozu, što je repriza rezultata ostvarivanih u razdoblju prije recesije, Marković podsjeća i da je asortiman koji i domaćem i stranim tržištima nude hrvatski proizvođači viša, a time i cjenovno skuplja kategorija od onoga što na svojim policama prodaje Ikea pa stoga i ne ciljaju na istu potrošačku skupinu.
>> Drvna industrija zadnjih 10 godina bilježi gospodarski preporod
