Državni proračun i pripadajuće mu državne institucije lani su za kamate izdvojili 11,47 milijardi kuna, odnosno 3,5 posto hrvatskog BDP-a! Cijena je to višegodišnjeg zaduživanja koje je potkraj prošle godine dostiglo 85 posto BDP-a, čime se Hrvatska svrstava među šest najzaduženijih država članica EU prema visini javnog duga. Hrvatska je na vrhu i po manjku opće države koji je lani iznosio 18,8 milijardi kuna, odnosno 5,7 posto BDP-a. Čak je i poslovično oprezna Europska komisija u svojim ranijim prognozama očekivala da će Vlada spustiti deficit na 5 posto, no on se u godini dana povećao za nešto više od jedne milijarde kuna.
Ušao i HBOR
Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof (na slici) objasnio je da uz proračun i izvanproračunske korisnike kao što su Hrvatske vode, Hrvatske ceste i druge u izračun uključuju i sva poduzeća i javne institucije u kojima je utjecaj države dominantan kao HRT, HAC, ARZ-a, HŽ Infrastrukture, HBOR, DAB i HROTE. Ministarstvo financija izvijestilo je na početku godine da je sam proračun prema obračunskom načelu bio u minusu 12,8 posto, no on se, primjenom metodologije ESA 2010, popeo za šest milijardi kuna.
Primjerice, deficit je povećan za tri milijarde kuna koje je Vlada povukla iz drugog mirovinskog stupa, ali i za 955 milijuna kuna jamstava za HŽ Cargo ili 359 milijuna kuna za Zračnu luku Zagreb. Ministri su negodovali zbog Zračne luke Zagreb optužujući statističare za šlampavost, no Krištof kaže kako statistička pravila zahtijevaju da se detaljno istraže uvjeti eventualnog raskida ugovora o koncesiji ili javno-privatnom partnerstvu i mogući rizik da se aktivira državno jamstvo. Ako bi se taj ugovor prijevremeno raskinuo, država bi morala preuzeti više od polovice duga, zbog čega se ta transakcija morala prikazati u deficitu. U Hrvatskoj je trenutačno aktivno 13 javno-privatnih partnerstava, a osim Zračne luke Zagreb, u obuhvat opće države, iz istih razloga, ušao je i projekt sportsko-poslovnog kompleksa Lora. Prvi put je i dug državne razvojne banke HBOR uključen u javni dug države, čime je on povećan 4,4 posto.
Analitičari: Dug će još rasti
Na sve to premijer Zoran Milanović ustvrdio je da javni dug drži pod kontrolom, a smiruje se i deficit te je kazao da se osim trošarina nove mjere ušteda neće ticati građana.
– Od prvog dana Vlade, korisnike proračuna smo malo dirali u odnosu na ono što se očekivalo i tražilo, i što bi svaki dežurni stručnjak u Svjetskoj banci, Europskoj komisiji ili MMF-u preporučio. Ne želim rušiti sustave koji su građeni desetljećima, kao bolnice, sustav obrazovanja, rada, ulaganja u ljude i opremu. Tko god dođe i po čijem se nalogu to sreže preko noći, radi lošu stvar – rekao je Milanović.
Istaknuo je da je veći problem privatni dug građana, koji se rijetko iskazuje.
Analitičari očekuju da će javni dug ove godine narasti na 90 posto BDP-a, a fiskalni će se deficit povećati neovisno o mjerama Vlade.
>>'Hrvatska je zemlja izvan kontrole, bez reformi i ambicija'
>>Glavni ekonomist Saxa: Najgori ste u krizi, proveli ste najmanje reformi, ništa niste učinili
Uhljebima protiv budućnosti!