vraćanje dugova problem

MMF nije u planu, ništa bez dogovora s Komisijom i EU

Slavko Linić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
13.04.2014.
u 14:54

Poseban program EU i MMF-a može se dobiti tek nakon što Europska komisija prihvati Vladin plan smanjenja deficita

Dodatno smanjenje deficita za približno 1,3 milijarde kuna trebalo bi se provesti kroz drugi ovogodišnji rebalans već u lipnju jer su Vladine pregovaračke pozicije prema Europskoj uniji sve slabije. Ove godine državi treba oko 40 milijardi kuna novog zaduženja za financiranje deficita i refinanciranje starog duga, i do tolikog će kapitala Vlada teško doći bez pozitivnog mišljenja Europske komisije.

Reprogram duga

Koliko god mi mislili da je ova godina problematična, ona je još i povoljna u odnosu na iduću kada na naplatu stižu puno veći iznosi inozemnog duga – oko 1,2 milijarde eura. Kad je riječ o inozemnom zaduženju, kritične su i 2017. godina te 2019. godina, ali ni otplate u ostalim godinama nisu lakše jer su pokrivene dospijećima s domaćeg tržišta. Ukupni javni dug države (koji uključuje zaduženja na domaćem i inozemnom tržištu) popeo se krajem 2013. godine na 219 milijardi kuna i u godinu dana skočio je za 36 milijardi kuna! Do 2008. godine javni se dug kretao oko 100 milijardi kuna.

– Vrlo brzo, već u mandatu sljedeće vlade, morat ćemo zatražiti reprogram javnoga duga i vanjsku pomoć – tvrdi analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević koji je savjetovao da se zove MMF. Ovaj vikend održava se redovita skupština MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu na kojoj se nalazi i hrvatska delegacija. Kako neslužbeno doznajemo, Milanovićeva vlada i njegov ministar financija Slavko Linić neće (još?) zatražiti pomoć MMF-a i sklapanje posebnog aranžmana s MMF-om, jer kao članica Europske unije Hrvatska više nije u poziciji da samostalno odlučuje o takvim potezima. Brojni domaći analitičari savjetovali su i ovu i prethodne vlade da se zbog jeftinijeg kapitala obrate MMF-u, ali nijedan od premijera nije želio potpisati takvu odluku. Milanović to sada i ne može učiniti bez dogovora s Komisijom.

Za članice EU koriste se pojedinačni programi EU i MMF-­a za poboljšanje likvidnosti, za što Hrvatska, prema procjenama u Ministarstvu financija, može dobiti najviše 15 milijardi kuna, što jest veliki novac, ali ni izbliza dovoljan za vraćanje dugova.

2015. će biti još teža

Uoči posljednjeg plasmana hrvatskih obveznica u Americi, potkraj prošle godine, ministar financija Slavko Linić govorio je da se ove godine još možemo sami održati na tržištu, ali “2015. godina će biti iznimno teška”, dobrim dijelom i zbog velikih dugova koji stižu na naplatu. U Ministarstvu financija računali su i s mogućnošću korištenja posebnog programa EU i MMF-a, ali tek nakon što Vlada svojim trogodišnjim planom smanjenja deficita, koji se ubrzano dorađuje, uvjeri Europsku komisiju da drži stvari pod kontrolom.Deficit je povećan i zbog financijskih obveza prema EU.

Ivana Maletić, HDZ-ova europarlamentarka, i dalje je uvjerena da će Hrvatska u prvoj godini svog EU članstva biti prva zemlja gubitnica jer će u zajedničku blagajnu uplatiti više novca nego što će iz nje povući sredstava. Maletić kaže da je Hrvatska do sada u europski proračun uplatila oko 2,7 milijardi kuna, a tek krajem travnja ili početkom lipnja stići će prva 1,1 milijarda kuna iz EU.

Komentara 5

CA
campa
17:17 13.04.2014.

Došlo je vrijeme velikih rasprodaja Hrvatske imovine.Treba samo iznači modele na koji način ugoditi apetitima stranih investitora.Od prognoze i tepanja da smo mala Švicarska naša kamarila i menađerija s stranim investitiorima ogladali su nas do kostiju tako da smo poo BDP-u među najjadnijima u Evropi.Evo ukazalo se je svjetlo i slamka spasa za spas Hrvatske u vidu eksploatacije plina i nafte proglasiše nas političari malom Norveškom.,Ako je povjest učiteljica života naši mafimenađeri zadužiti će nas i srozati na razinu Grčke.Teško je danas biti Hrvat kad je pravilo rasprodavati narodno za šaku škuda uzimati proviziju a za kriminal i propuste nitko i onako ne odgovara.Kako nam vlada radi govori i podatak da premjer nezna gdje su mu ministri i što rade.Sramim se svoje vlade.Nikada me nije bilo stid a sada se stidim nesposobnosti i nemara ljudi koji vode državu.

Avatar anticenzura
anticenzura
15:18 13.04.2014.

Vidi ovih kao da ih ima 300 miliona stanovnika onako kukaju. Zemlja s 4 ipo miliona stanovnika, stane jednoj Moskvi od 11,5 miliona u dzep, a oni u panici, ne znaju sta ce sobom, 20 Ministarstava, 150 stranaka, da ti se smrkne samo kad ih vidis. Tu bi drzavicu jedan zapadni student ekonomije sam bolje vodio. Stravicno.

HE
hellen3353
17:39 13.04.2014.

Proizvodnja, odnosno izvoz sa turizmom. Sto veci izvoz nasih proizvoda, sto direktnom prodajom, sto robnom razmijenom! Imamo dosta plastike, papira i starog zeljeza koje se da obraditi u nekakav proizvod i uz pomoc vanjskih dugogodisnjih partnera ili prodati ili razmijeniti.. Naravno nesmijemo biti ni preskupi ni prejeftini, ali mi imamo za taj balans nase dobre strucnjake u Zg. Burzi koji trguju akcijama i koji ce paziti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije