Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) podigli su procjene rasta hrvatskog gospodarstva te sada očekuju da će on za 2016. godinu iznositi 2,7 posto, a u 2017. 2,8 posto, pri čemu će poticaj rastu najviše dolaziti od osobne potrošnje i investicija.
Usporedbe radi, u listopadu lani u RBA su procjenjivali stopu rasta domaćeg BDP-a u 2016. od 2,3 posto, a u 2017. od 2,5 posto.
Ekonomski rast u 2016. godini zasigurno je nadmašio očekivanja i onih najoptimističnijih te je Hrvatska konačno uhvatila dinamiku oporavka Srednje i Istočne Europe s dobrim izgledima da se nastavi i tijekom 2017. godine, navodi se u publikaciji RBAnalize objavljenoj u srijedu pod nazivom „2017. godina – prilike koje bi trebalo iskoristiti“.
Poticaj rastu dolazit će najviše od domaće potražnje, primarno osobne potrošnje i investicija, kako javnih tako i privatnih, očekuju u RBA, dodajući kako će te obje komponente BDP-a osjetiti pozitivne utjecaje porezne reforme.
Osim smanjenja poreznog opterećenja, kažu, pozitivan utjecaj trebao bi se osjetiti i kroz rast potencijalnoga BDP-a, a trošak porezne reforme u obliku smanjenja proračunskih prihoda trebao bi se nadoknaditi kroz veću potrošnju i investicije.
"Smanjenjem poreza na dohodak, unatoč ukidanju određenih olakšica, potpiruje se optimizam potrošača, dok se smanjenjem poreznog opterećenja poduzetnicima povećava konkurentnost. Uz potisnutu inflaciju i očekivanja da će i 2017. godina donijeti uspješnu turističku sezonu, izgledno je da će osobna potrošnja nastaviti s dinamikom rasta kakvu smo bilježili i u 2016. godini", kaže se u analizi.
Pritom se navodi da se važnost turizma ogleda u strukturi smještajnih kapaciteta, gdje je udio privatnoga smještaja kućanstava značajan te kako očekuju da će turizam i dalje generirati investicije.
"U uvjetima početka pozitivnoga poslovnog ciklusa, investicije zamašnjak dobivaju i uspješnijim korištenjem sredstava EU fondova. To se odnosi i na privatne i na javne investicije", smatraju analitičari RBA.
No, dodaju, očekivano jačanje domaće potražnje i razmjerno snažan rast izvoza usluga, primarno turizma, za sobom povlače snažniji rast uvoza roba, zbog čega se očekuje blago negativan učinak neto inozemne potražnje, čime ponovno dolaze do izražaja niska konkurentnost hrvatskog realnog sektora, odnosno industrije te posljedično visoka uvozna ovisnost.
"Naime, unatoč pozitivnim promjenama i činjenici da su se hrvatska poduzeća, osobito srednja i mala, okrenula inozemnim tržištima, izvoz roba i njegova važnost u Hrvatskoj ostaju mali i nedovoljni da budu pokretači rasta. Štoviše, on jasno naglašava probleme lokalnoga tržišta. Problemi su uglavnom strukturne naravi, poput skupe i neučinkovite javne administracije, koja uz prečesto mijenjanje propisa koči funkcioniranje tržišnog gospodarstva. Uz jačanje vladavine prava, rješavanje problema u velikim javnim sustavima (zdravstvo, školstvo i socijala) trebali bi biti ključni potezi Vlade u prvoj godini mandata", stoji u analizi.
Navodi se i da u uvjetima bitno poboljšanih fiskalnih pokazatelja Vlada u 2017. godini ima šansu učiniti rast stabilnim i održivim.
"I dok prihodna strana proračuna za razdoblje 2017. – 2019. godine ulijeva povjerenje, još jednom je propuštena prilika za smanjivanje i strukturne promjene na rashodnoj strani. Naime, značajni pritisci različitih korisnika državnog proračuna pojačavaju rizik od daljnjeg rasta rashoda, ali i odgode potrebnih mjera. Stoga u usporedbi s Vladinim prognozama, naša procjena manjka u državnoj blagajni ostaje konzervativnija, ali ipak dovoljna za ostvarivanje primarnoga suficita i polagano smanjenje javnoga duga", ističu analitičari RBA.
Analitičari RBA procjenjuju da će ovogodišnji deficit konsolidirane opće države dosegnuti 2,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 2,4 posto, a u 2018. da će iznositi 2,8 posto. Udjel javnog duga, pak, bit će smanjen s 85,3 posto BDP-a u 2016. na 84,5 posto u ovoj i na 82,9 posto u idućoj godini.
Zaključuju kako će 2017. vjerojatno biti posljednja godina sa sniženim kamatnim stopama na europskom tržištu, a kako bi najkasnije u 2018. godini trebalo doći do rasta troškova financiranja, čime će pogođene biti "države s najlošijim fundamentima koje nisu iskoristile razdoblje obilja likvidnosti i niskih kamatnih stopa za prilagodbu i pozitivne promjene".
>> Guverner Vujčić: Srednjoročno postoji opasnost od rasta kamata na kredite u eurima
A zahvaljujući g.Trumpu polako će i kamate na štednju opet ići gore. Već neke banke polako dižu kamatne stope, konačno.