Na skup način proizvodimo jabuke prosječne kakvoće za tržište koje je siromašno kratko je rezimirao Stanko Ćosić iz Agrofructusa brojne konstatacije izrečene jučer na godišnjoj skupštini Hrvatske voćarske zajednice (HVZ).
Nova, ovogodišnja berba jabuka već je u punom jeku, a sektor se opet suočava s mnogim starim problemima među kojima, naglasio je predsjednik HVZ-a Željko Banjavčić, dominira nepoznanica o otkupnoj cijeni. Prosječna otkupna cijena jabuka iz lanjskog uroda iznosila je između 1,1 i 1,3 kune, ustvrdio je Banjavčić te podsjetio i na nejasne kriterije klasifikacije, ali i na kašnjenje (vele)trgovaca pri plaćanju otkupljenih količina. Procjenjuje da će ovogodišnji urod biti 80-100 tisuća tona.
– Voćari ne mogu servisirati ni berbu, ni pripremu voćnjaka za iduću sezonu kazao je Banjavčić iznijevši podatak da troškovi godišnjeg ulaganja u hektar voćnjaka iznose 125.000 kuna, a prihod je sa te površine, ovisno o kategorizaciji uroda, između 67 i 95 tisuća kuna, pa u startu stvaraju gubitak.
– Slovenija svojim voćarima financira trošak navodnjavanja, a hrvatski počinju krčiti voćnjake pa bismo uskoro opet mogli biti ovisni o uvozu – upozorio je Banjavčić.
Voćar Frane Ivković, za ilustraciju problema u sektoru, prisjetio se 1997. kada je od kilograma jabuka, čija je cijena u maloprodaji iznosila tri kune, on dobio dvije kune, a trgovac kunu. Lani je za jabuku ekstra i prve kategorije postigao cijenu od 1,25 kuna, odnosno imao je 80 lipa gubitka po kilogramu. Prihode mu je spasila mjera o doniranju jabuka za koju je od EK po kilogramu dobio 3,3 kune.
I Davor Krznarić, voćar iz Virovitičke županije, nizao je crne brojke. U toj je županiji 95 posto voćara blokirano, a mnogima su banke voćnjake stavile na bubanj. – Situacija je dramatična, tko još nije propao, bankrotirat će dogodine smatra Krznarić. Udruživanje kroz proizvođačke organizacije vidi kao dugoročno rješenje, a kao kratkoročnu mjeru traži povratak subvencija koje su svojedobno davane za otkupljene količine.
Jurica Pavelić iz Zagrebačke županije iznio je da neki voćari nisu dobili novac ni za berbu iz 2013., dok se isplata za 2014. realizira u obrocima. Od Ministarstva poljoprivrede Pavelić traži aktivniju ulogu u reprogramu kredita, a na voćare apelira da se udruže.
Radi visokih proizvodnih troškova postaje upitna budućnost voćarstva i na razini EU, ocjena je konzultanta Dinka Pavičića. Rješenje problema na lokalnom tržištu Pavičić vidi u smanjivanju PDV-a.
Savjetnik ministra poljoprivrede Marko Dražetić nije odolio održati lekciju voćarima. Bio je oštar, no replike se nisu čule. – Većina voćnjaka nema zaštitnu mrežu i sustav navodnjavanja, a očekujete vrhunski urod. Tržište diktira cijenu, a ne Ministarstvo podsjetio je Dražetić te uzvratio da ne prozivaju Ministarstvo zbog reprograma kredita jer ga nitko od voćara nije tražio. Najavio je povećanje potpora. Za 2015. stiže dodatna potpora od 356 €/ha. Uz osnovnu, koja maksimalno iznosi 2300 kn/ha, voćari bi po hektaru mogli dobiti više od 5000 kuna.
>> Borovnica, jagoda, aronija... Evo što se isplati uzgajati!
>> Frane Ivković: Cijene jabuka diktiraju vlasnici hladnjača
