Podatak da pasivne kuće nemaju klasičan sustav grijanja, ali da je u
njima razina komfora onakva kakvu zahtijeva moderno stanovanje, i dalje
izaziva čuđenje i nevjericu, čak i među nekim projektantima. No oni
rijetki koji u nas već stanuju u takvim kućama puni su hvale.
– Prezadovoljni smo što smo se odlučili za gradnju
pasivne kuće i svima je preporučujemo – kaže informatičar u
Volksbanci Hrvoje Košćec, koji sa suprugom Martinom i
četvero djece stanuje u pasivnoj kući koju su 2007. godine sagradili u
Svetom Ivanu Zelini.
No nije sve teklo glatko. Prije dvije godine kad su se odlučili za
takvu gradnju Košćecovi su samo spletom sretnih okolnosti
pronašli arhitekta Tonija Borkovića koji se prihvatio
projektiranja njihove pasivne kuće. Nekolicina arhitekata s kojima su
prije kontaktirali glatko ih je odbila.
Jednostavnija od klasične
Pasivna kuća Košćecovih izgledom se bitno ne razlikuje od
bilo koje klasične kuće. Tehnološki gledano, ona je čak
jednostavnija od kuća s klasičnim grijanjem. Odlučili su se, naime, za
jednostavan i jeftin model pasivne gradnje u kojem se ne rabe
geotermalne crpke ili slični uređaji pa im nisu bile potrebne ni
dodatne dozvole.
– “Neovisne”,
“solarne” i slične kuće previše su
tehnološki komplicirane i nisu dovoljno razumljive velikoj
većini građana. Nasuprot tome, sva tehnologija u našoj kući
može se pojednostavljeno svesti na dva ventilatora i jedan električni
grijač. Smatram da je to mnogo razumljivije svima i da bi država
trebala mnogo više promicati takvu pasivnu gradnju
– kaže H. Košćec.
Sunce, izolacija i prozori
Nema u njegovoj kući, ističe, ništa specifično u usporedbi s
klasičnom kućom. Bilo je bitno da odaberu dovoljno osunčano
zemljište te da kuća bude okrenuta jugu.
Unutrašnjost se kuće od klasične razlikuje u nekoliko
pojedinosti: izolaciji, prozorima i ventilaciji. Tako je strop izoliran
stiroporom debelim 20 centimetara, a u prozorskim je okvirima trostruko
IZO staklom punjeno plinom. U kuću su ugradili ventilaciju –
sustav izmjene zraka s povratom (rekuperacijom) topline i podzemnim
cijevnim registrom.
Od početka kopanja temelja kuće u Svetom Ivanu Zelini pa do useljenja
prošlo je 20 mjeseci.
– Skuplji su nego na klasičnoj kući prozori i stiropor, a sve
je ostalo isto. Sustav ventilacije stoji otprilike kao i instalacija
klasična sustava grijanja. Kad se sve zbroji, uz malo vlastita rada,
ukupna je cijena gradnje do useljenja oko 700 eura po četvornome metru
– izračunao je Košćec.
PASIVNE KUĆE: ŠTEDE NOVAC I ČUVAJU OKOLIŠ