Da ženi koja ga je rodila nije bio potreban novac, maleni Gammy ne bi bio ni rođen. Da joj nije bio potreban novac za liječenje njegove srčane mane, svijet ne bi doznao da mališan postoji.
Nelijepa priča o Gammyju i njegovoj sestri, blizancima koje je za jedan australski par rodila 21-godišnja Tajlanđanka, koja je biološke roditelje optužila da su mališana ostavili zbog Downova sindroma, a uzeli njegovu zdravu sestru, što oni poriču, uz emocije koje izaziva, trebala bi poslužiti kao pouka i upozorenje da surogat-majčinstvo, kao, uostalom, i svaka procedura u sivoj zoni i bez jasnih zakonskih okvira, ostavlja žrtve. Djecu.
U Hrvatskoj je surogat-majčinstvo zabranjeno, no to ne sprečava parove da po zamjensku majku odlaze u meke – donedavno Ukrajinu i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza.
– Da ostavim svoje dijete? Nikada – govori nam jedna Zagrepčanka (podaci poznati redakciji) koja je sa suprugom platila surogat-majku u Ukrajini da im iznese trudnoću. U ženinu su maternicu usadili embrij nastao od spolnih stanica bioloških roditelja.
– Surogat-majčinstvo nije hir. Nisam odabrala tu opciju jer mi se nije dalo biti trudna ili da ne pokvarim liniju – govori.
Onkološkim pacijenticama, na primjer, to je jedina opcija.
Pristaju radi novca
Surogat-majčinstvo nije nov koncept, ma koliko danas izazivalo podijeljena mišljenja. Od pamtivijeka su ga koristili parovi koji nisu mogli imati djece, no oplodnja spolne stanice zamjenske majke događala spolnim odnosom s biološkim ocem.
Današnje surogat-majčinstvo, uz moralne dileme nekih, dodatno je opterećeno konceptom plaćanja. Postupak parove stoji od 20 do 30 tisuća dolara (oko 115 do 170 tisuća kuna): što je siromašnija država, roditelji će manje platiti. Velik dio ide agencijama i posrednicima između roditelja i surogat-majki.
Sporno je plaćanje surogat-majke za iznajmljivanje tijela – velikim dijelom riječ je o ženama koje su na trudnoću pristale zbog novca, a neki to pak uspoređuju s trgovinom ljudima.
Tako je i mlada Tajlanđanka u biznis, kako ga sama zove, ušla zbog novca – 16 tisuća australskih dolara (oko 86 tisuća kuna). U svijetu surogata to je veliki postotak, obično zamjenske majke dobiju 10 posto uplaćenog iznosa.
– U mojoj glavi to je jako puno novca. Time sam mogla otplatiti dugove te osigurati život za svoje dvoje djece – kazala je surogat-majka Pattaramon Chanbua.
Zadržala mališana
Postupak je išao preko agencije, “službeno”. Kad je ustanovljeno da nosi dvojke, ponuđena joj je dodatna kompenzacija, oko tisuću funti. Kako kaže, u četvrtom mjesecu rutinskim testom otkriveno je da jedno dijete ima Downov sindrom. Roditelji su, kaže, preko posrednika iz agencije tražili da pobaci to dijete, no ona je zbog vjerskih razloga odbila. I tako je mališana zadržala. Roditelji pak iznose drugu priču – navodno nisu ni znali da je drugo dijete rođeno.
Tajland je dosad nije imao prave zakone o plaćenom surogat-majčinstvu, stoga je, kao i Indija, možda najveća svjetska tržnica. Sa svojih 200 tisuća klinika za oplodnju i godišnjim prohodom od 500 milijuna dolara prava je meka za parove iz cijelog svijeta.
Kako je i sada australski premijer rekao da ne misli mijenjati zakone zbog bebe, nego da Australci paze što rade u inozemstvu, slabo zakonodavstvo ostavilo je velik broj djece u sličnom položaju.
Njemačka obitelj Balasz u Indiji je platila surogat-majku koja je na svijet donijela blizance, no indijske vlasti nju su upisale kao majku te djeci odbile izdati putne listove. Japanski par Yamada rastao se tijekom trudnoće surogat-majke, a kako je oplodnja obavljena doniranom stanicom, supruga je odbila imati bilo kakve veze s tek rođenim djetetom. Naposljetku je skrbništvo dobila baka, očeva majka.
kaže - da ostavim svoje dijete ?? - nikad...!! ali želi da neka druga žena nosi dijete 9 mjeseci pod svojim srcem i da ga onda ostavi njoj...ej koje licemjerje i sumrak civilizacije...