Je li Bolonja uspjela? Ako je kriterij da svaki bolonjac u akademskoj godini skupi svih 60 ECTS bodova i ne “prebaci”, kao što je bio slučaj po starom sistemu, nijedan ispit s niže u višu godinu, tada Bolonja mora na popravni.
Uspješni medicinari
Pokazuju to i najnoviji podaci sveučilišta u Rijeci i Splitu prema kojima čak četvrtina studenata u jednoj godini ne uspije skupiti ni 42 ECTS boda, što je nekakav minimum očekivanja. Visoku prolaznost, primjerice u Rijeci, postigli su tek brucoši Akademije primijenjenih umjetnosti. Njih je čak 75 posto u prvoj godini skupilo maksimalnih 60 ECTS bodova, odnosno položilo sve ispite. Isti uspjeh postiglo je i 70 posto studenata medicine. No kada je u pitanju Bolonja, medicinski fakulteti na svim sveučilištima u državi “rasturaju”. Na splitskom Medicinskom fakultetu 85 posto studenata u godini položi sve ispite, a u Zagrebu njih 84,7 posto. Usporedbe radi, u Zagrebu je prolaznost na Medicini akademske godine 1997./1998. bila oko 24 posto. No prolaznost na većini ostalih fakulteta, osim zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Prirodoslovno-matematičkog te Filozofskog i Katoličko-bogoslovnog u Splitu, nije zadovoljavajuća jer idealnih 60 ECTS-ova u godinu dana ne uspije skupiti ni polovica upisanih.
– Nismo zadovoljni prolaznošću na Ekonomiji i Pravu te na Pomorskom fakultetu, ali taj je fakultet specifičan jer njegovi studenti uz pohađanje nastave i plove. Treba vidjeti što napraviti i kako se popraviti.
Pozitivno je što se uspješnost poboljšava jer broj onih koji u godini uspiju skupiti maksimalan broj bodova raste iz godine u godinu. No trebat će vremena da dođemo do razine u kojoj barem 70 do 80 posto studenata položi sve ispite u jednoj godini. Barem četiri do pet godina – smatra Ivan Pavić, rektor Sveučilišta u Splitu i predsjednik Rektorskog zbora.
Kako podići prolaznost pitanje je koje muči i riječkog rektora Peru Lučina, posebice na Pomorskom fakultetu, na kojem je 60 ECTS-ova skupilo samo 17 posto brucoša. Na Tehničkom fakultetu taj je postotak nešto veći, 25 posto, a na Pravnom 38 posto.
– Iskreno, očekivao sam bolje rezultate iako su i ovi bolji od onih koje smo imali dok nije bilo Bolonje. No s druge strane, njezin je smisao polaganje baš svih ispita u godini dana, a to se nije dogodilo. Neki su uspjeli provesti reformu kako treba, neki ne. Na studij kulturologije, primjerice, imamo slabu prolaznost, ali kakva će biti kada je studentima u jedan semestar nagurano 13 predmeta koje moraju položiti u veljači. To je nemoguće – kaže Lučin.
Obvezno na predavanja
Ono što je sigurno i na čemu treba inzistirati, kaže rektor Pavić, jest da studenti redovito dolaze na predavanja i da profesori tijekom nastave konstantno provjeravaju znanje preko kolokvija, ispita, seminara jer je dokazano da to znatno povećava prolaznost.
koji profesori, velikas? ako mislis na onu sacicu koja nesto vrijedi, ti ponesto i rade i oni prate bolognu. Mozda mislis na poplavu srednje inteligentnih asistenata koji ne znaju ni sebi pomoci jer ih je stric ili ujak zaposlio. ili jadno podmetanje profesora jednih drugima. A prodaja ispita. zar je afera index tako brzo pala u zaborav... a posla ionako nema... i jos nesto... studenti su nauceni na nerad, ali i profesori, koji na sveucilistima primaju debele, nezasluzene place. a neki su i cudotvorci pa predaju na 5 fakulteta odjednom... kako na taj način pratiti bolognu... nije im uisplativo...jel?