od 28 članica

Cijela EU vratila se gospodarskom rastu, jedino Hrvatska i Cipar i dalje u padu

stanogradnja
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
05.05.2014.
u 13:01

U svojoj redovnoj proljetnoj ekonomskoj prognozi za svih 28 članica EU, Komisija je danas pogoršala i prognozu kretanja stope nezaposlenosti u Hrvatskoj

Europska komisija pogoršala je svoju ekonomsku prognozu za Hrvatsku i, umjesto blagog rasta BDP-a od 0,5 posto u ovoj godini, koliko je prognozirala u studenom 2013., sada prognozira nastavak pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini za 0,6 posto. Od 28 članica EU jedino će Cipar i Hrvatska nastavljaju imati pad BDP-a u 2014., dok sve druge članice imaju rast. 

“Pad se nastavlja i još uvijek ne postoji čvrsti model rasta”, ocjena je kojom Europska komisija opisuje gospodarsku prognozu za Hrvatsku. "Očekuje se da će u 2014. realni BDP pasti za 0,6 posto, uzimajući u obzir trenutnu politiku. Taj pad rezultat je očekivanja da će slabost domaće potražnje prevagnuti nad pozitivnim poticajima rasta koji dolaze kroz izvoz. Očekivanje tihog oporavka u 2015. ovisi o vanjskoj potražnji", dodaje se u prognozi u kojoj Komisija za 2015. predviđa rast hrvatskog BDP-a za 0,7 posto. Ostvari li se ta prognoza oporavka Hrvatske tek u 2015., Hrvatska će i s njom biti najslabije rastuća zemlja u EU jer svih 27 ostalih država u 2015. očekuje veće stope rasta. "Velik dio očekivanog rasta u investicijama 2015. ovisi o učinkovitoj apsorpciji fondova EU", kaže se u dokumentu Komisije. 

U svojoj redovnoj proljetnoj ekonomskoj prognozi za svih 28 članica EU, Komisija je danas pogoršala i prognozu kretanja stope nezaposlenosti u Hrvatskoj. U posljednjoj prognozi, objavljenoj u studenom 2013., EK je predviđala da će stopa nezaposlenosti biti 17,6 % u ovoj i 17,2 % u 2015. godini. No, danas EK predviđa da će ta stopa biti 18 posto i u ovoj i u sljedećoj godini.

Zato je prognoza kretanja deficita hrvatskog proračuna poboljšana, odnosno svedena u trend smanjenja koji Bruxelles želi vidjeti u tzv. proceduri prekomjernog deficita. U studenom 2013. EK je, naime, prognozirala da će deficit u Hrvatskoj biti -6,0 posto BDP-a (2013.), -5,4 % (2014.) i -4,8 % (2015.), a u današnjoj prognozi to je korigirano u -4,9 % (2013.), -3,8 % (2014.) i -3,1 % (2015.).

"Ova prognoza uzima u obzir rebalans proračuna za 2014. i dodatne mjere predstavljene u travnju koje su uključene u Program konvergencije (dokument koji je Zagreb poslao Bruxellesu u sklopu procedure ekonomskog nadzora poznatije pod nazivom Europski semestar, op.a.). Te mjere (štednje, odnosno smanjivanja deficita, op.a.) čine ukupno 2 posto BDP-a u 2014. i 1 posto u 2015.", kaže se u dokumentu Komisije u dijelu u kojem se opisuju hrvatske mjere smanjivanja deficita. "Na prihodovnoj strani, glavne mjere u 2014. su povećanje zdravstvenog doprinosa i energetskih trošarina, uvođenje naknada za telekomunikacije, promjena u porezu na zgoditke u igrama na sreću te prebacivanje mirovinskih doprinosa iz drugog u prvi stup. Kontinuirani napori usmjereni protiv poreznih prijevara, tzv. fiskalizacija, nastavljat će postizati pozitivne učinke. Na rashodovnoj strani, najvažnije mjere su smanjenje subvencija, posebno u poljoprivredi i prometnom sektoru, te manja intermedijarna potrošnja", piše u prognozi EK za Hrvatsku. Sve te mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna dovele su do "poboljšanja" deficita, no u opisu prognoze naglašava se da i dalje postoje negativni rizici, posebno u "proklizavanju" zadanih ciljeva u zdravstvenom sektoru i u primjeni usvojenog paketa mjera. 

Današnja prognoza EK za Hrvatsku bavi se i detaljnijom ocjenom mjere prebacivanja mirovinskih doprinosa za beneficirani radni staž iz II. u I. mirovinski stup. "Iako to prebacivanje ima strukturalni učinak, to je jednokratna mjera, koja dovodi do poboljšanja deficita za 0,8 postotnih poena u 2014. i 0,6 postotni poena u 2015. godini. Po računovodstvenim pravilima ESA2010, koji stupaju na snagu ove jeseni, takvi transferi više se neće računati kao poboljšanje prihoda", zaključuje Europska komisija. 

Javni dug Hrvatske povećao se za 10 postotnih poena u 2013., naglašava EK, što je puno više nego što deficit za tu godinu sugerira. U 2013. javni dug je iznosio 67,1 posto BDP-a, a nastavit će rasti i ove (69 posto) i, neznatno, sljedeće godine (69,2 posto).

>>Reuters o Hrvatskoj: Gori su od Grčke. Nije im pomogao ni ulazak u EU
 

Komentara 37

AN
Android
13:24 05.05.2014.

A mi smo još u WW2. Hvala Josipoviću i Milanoviću.

MO
moskito
13:24 05.05.2014.

Sve to mozemo zahvaliti nasoj nesposobnoj vladi, Milanovicu i kukuvladi koji samo obecavaju i varaju gradane Hrvatske te im govore ; za dvije, za pet , za 10 godina ce biti bolje. A rasprodavaju sve sto je Hrvatsko, svojim zakonima unistavaju proizvodnju, zatvaraju firme,namjerno unistavaju firme i cine armiju nezaposlenih a davaju i ono sto je najvrednije kao zemlju, hotele, ceste drugima da se obogate i izvucu novac iz Hrvatskeuzimaju novac od najbjednijih a sebi samo debljaju racune u banci i sto je najzalosnije sada kad je svima jasno da gube i da moraju ostaviti fotelje Hrvatski ce im gradani po zakonu koji su sami skrojili morati davati i placati neke mirovine koje nisu zavrijedili.

RO
robzidani
13:20 05.05.2014.

Pred kraj 2011, gospodarstvo i BDP su nam se počeli oporavljati, ali sdp pljuvači pedvođeni Milanovićem, Grčićem i Linićem su smatrali da Kosorica i hdz ne rade dobro i da će s dolaskom sdp-a na vlast te njihovim mjerama i potezima to biti bolje, koliko je "bolje" vidimo. Sramota kako su nas uništili, lagali i u depresiju bacili lopovski i nesposobni sdp-ovci u ove tri godine njihove vladavine. Ubili su svaku nadu u bolje sutra.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije