Dječački plaho i sve nešto u rukavicama, ali ministar turizma Darko Lorencin gura po svome. Neobilježen skandalima i čak pomalo apolitičan unatoč IDS-ovoj članskoj iskaznici, za širu javnost ovih dana bezbrižno brodi na valu novih turističkih uspjeha. U pozadini, međutim, turistička javnost odgonetava čvrst rukopis svog resornog ministra.
Udar kontinentu
Nakon Zakona o ugostiteljstvu, jučer jednoglasno prihvaćenog u Saboru, ministar Lorencin u zadnjoj se godini mandata ove vlade, naime, poduhvatio korjenitih izmjena cijelog paketa zakona; o turističkim zajednicama i promicanju turizma, o boravišnoj pristojbi te o turističkoj članarini. Najavljivalo je to više njegovih prethodnika, ali u tu kiselu jabuku na kraju je zagrizao ministar za kojeg su mnogi mislili, kad je nastupio na dužnost nakon odrješitog Veljka Ostojića, u kojeg je branša polagala mnogo nade, da će se kroz svoj mandat samo manekenski prošetati.
No, Milanovićeva vlada tek kao manekenska pista Lorencinu, čini se, ipak nije krajnji doseg. Nije morao vući vraga za rep i dirati u uhodani sustav turističkih zajednica, mogao se još ovu sezonu švercati grijan slavom rastućih brojki u turizmu, mjereno i turistima i eurima. No, nekonformistički je zaključio da turistički uredi koji za plaće zaposlenih i financiranje ureda troše više od 25 posto svojih prihoda ne trebaju niti postojati. To bi, pak, prođe li njegova zamisao, dramatično smanjilo broj od 300 turističkih zajednica, možda ga i prepolovilo. Najveći udar pretrpio bi turizam na kontinentu, koji je ionako u povojima, kako upozorava i bivši ministar Damir Bajs. Osim toga, Lorencin je, da ostanemo samo pri onome zbog čega posljednjih tjedana trpi kišu kritika, zamislio i da se ubuduće više novca slijeva na vrh, u Glavni ured Hrvatske turističke zajednice. Na tu bi adresu, recimo, išlo dvostruko više nego dosad od boravišne pristojbe nautičara, ukupno polovica tog prihoda.
Zašto usred sezone
Mnogima ne odgovara ni smanjenje turističkih članarina, u sklopu šireg smanjenja parafiskalnih nameta. Jednoj turističkoj zvijezdi poput Splita, primjerice, to bi odnijelo čak četvrtinu prihoda. Primjedaba ima više, a pozornosti je svakako vrijedan i upitan tajming; o svemu se debatira usred sezone, po hitnom postupku i uoči izbora.
Kako god, od nekih predloženih zakonskih rješenja, doznajemo iz krugova bliskih ministru, Lorencin će odustati (vjerojatno ne i od odredbe koja bi smanjila broj TZ-a, odgovor je da se mali mogu međusobno udružiti i tako osnažiti). Za neka će rješenja tek praksa pokazati koliko je Lorencin bio u pravu ili krivu. Nepravda je u tome što to slijedi tek nakon njegova ministrovanja, a on će tada već naveliko biti u drugim vodama. Istranin sa suprugom Bjelovarkom i dva sina možda će tada biti zaokupljen svojim maslinikom ili u zimmer freiju, s kućom u Istri koju i sad iznajmljuje i koju u razgovoru s novinarima uporno zaobilazi.
>> Turizmu treba i malo sreće, a Lorencina ona obilno prati
i clanak ko da ga je pisao sami ministar..ili mu mama..