Što veća plaća, to veći porezni teret

Država iz bruto plaće od 9458 kuna uzme 3800

kune
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
17.04.2015.
u 23:45

Država je skupa i stoga mora biti učinkovita jer sve usluge koje nudi skupo plaćamo.

Kad se ubroje svi porezi, prirezi i doprinosi, građanin plati gotovo polovicu primanja državi, a polovica ostane njemu za trošenje.

Što je veća plaća, to je veći porezni teret, ali na prosječnu plaću koja je u siječnju iznosila 5656 kuna prikupe se 3802 kune nameta. Najveći iznos plaćamo za doprinose koji financiraju buduće mirovine i zdravstveni sustav, potencijalnu nezaposlenost i osiguranje u slučaju ozljede. Te sustave plaćamo skupo jer prosječno račun za te usluge košta 3002 kune mjesečno, odnosno oko 36 tisuća kuna godišnje. Tu nije kraj financiranju države – porez na dohodak plati se 678 kuna, a potom i 122 kune lokalnoj zajednici.

Međutim primanja od 5656 kuna, koliko iznosi neto plaća, nisu oslobođena poreza. Prosječni građanin platit će još 1217,5 kuna PDV-a svaki mjesec te oko 300 kuna trošarina na proizvode i usluge koje kupuju. Kad se zbroje ukupna davanja, prosječni će građanin tijekom godine svoju državu financirati sa 63.732 kune. Pritom građanin ima na raspolaganju oko 49.760 kuna koje nisu oporezovane jer toliko je vrijedna potrošnja kad se iz nje isključe PDV i trošarine. Tim novcem financiramo zdravstveni sustav, školstvo, štedimo za mirovine, isplaćujemo socijalne naknade za najsiromašnije, plaćamo unutarnji i vanjski mir kroz primanja policije i vojske, ali i sudski sustav, ali i izgrađujemo institucije. Država je skupa i stoga mora biti učinkovita jer sve usluge koje nudi skupo plaćamo.

>> Prvi kvartal u minusu, ali 2015. u plusu nešto većem od 0,2%

>> Prosječna plaća u Hrvatskoj manja 2% u odnosu na prošli kvartal

Komentara 63

TH
than
00:38 18.04.2015.

Drzava je skupa, uzima puno, a kada ostanes bez posla si doslovno da ne pisem gdje. Sa socijalom nemas niti za rezije. Dakle, sto dalje od ove drzave.

CT
cto1965
05:16 18.04.2015.

svakih 1000 ljudi koji izgubi posao u realnom rektoru koji puni proračun opipljivim novcem znači cca 40 milijuna kuna godišnje novaca manje, a svakih 1000 novouposlenih uhljeba nas košta godišnje cca 60 milijuna kuna netto. što više vlada diže namete da bi financirala uhljebe onih prvih je sve manje... da se da noga u guzicu 50000 uhljeba to bi nam bilo godišnje manje oko 3 milijarde kuna, a nitko nebi primjetio da ih nema. ja da sam na vlasti prvo bi njih otkačio sa naše sise. bez otpremnina i socijalnih fora...sve to su već dobili uhljebljivanjem. ona fora da bi se na taj način smanjila potrošnja i još više urušilo gospodarstvo je laš na n-tu potenciju. 3 milijarde kuna NAŠEG novca što dajemo UHLJEBIMA da troše u gospodarstvu bolje je po nekakvim programima tati direktno gospodarstvu da se razvija i upošljava. sa te 3 milijarde kuna koje bi godišnje gurnuli u gospodarstvo i ako godišnje sa tim novcem to gospodarstvo uposli samo 10000 novih ljudi godišnje...ozdravili bi za par godina, a mjerilo vrijednosti bi se promijenilo...rad bi se cijenio...ovako uhljebi čine kremu društva...fuj.

JE
jelic
08:29 18.04.2015.

Odlican clanak. Po ovome se vidi kljucni problem ekonomije gdje se u Hrvatskoj ne isplati raditi jer se vise novca da za nekog drugog.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije