Tko zna koliko u Hrvatskoj ima takvih slučajeva gdje je država prevarena, lokalna samouprava ili nešto slično ili neka druga pravna osoba gdje je banka samovoljno mijenjala kamatne stope, zapitao se danas u Saboru Goran Aleksić iz stranke Snaga nakon što je zatražio stanku kako bi progovorio o problemu preplaćenih kamata na kredite.
- Apeliram na sve vas zastupnike i zastupnice koji ste ikada u životu potpisivali za neku pravnu osobu neki ugovor o kreditu, da donesete meni osobno taj ugovor i sve promjene kamatnih stopa u tom ugovoru i da vidimo je li možda i vas banka preveslala za određeni iznos novca. Jer ono što je banka radila potrošačima, što su banke radile potrošačima to isto banke su radile i pravnim osobama. Prije nekih pola godine sam utvrdio isto tako u jednom slučaju da je banka jednom načelniku općine najprije ugovorila fiksni dio kamatne stope 1%, da bi mu kasnije podvalila fiksni dio kamatne stope 4% i time je u stvari kredit poskupio za čitavih milijun i pol kuna do kraja otplate – naveo je Aleksić te izvijestio o najnovijoj sudskoj presudi vezano uz nezakonite promjene kamatnih stopa. Tužitelj Rediviva d.o.o. sa sjedištem u Splitu tužio je Hypo Alpe Adria bank, sadašnju Addiko banku, po svom punomoćniku Željku Puljiću, odvjetniku iz Splita i tužitelj je tražio da mu banka vrati preplaćene kamate zbog toga što je banka samovoljno mijenjala kamatnu maržu, pročitao je Aleksić.
- I Trgovački sud u Splitu presudio je naravno u korist tužitelja, jer je tužitelj Rediviva d.o.o. ugovorio s Hypo bankom kamatnu maržu u dva kredita. U jednom kreditu 3 i pol posto, a u drugom kreditu 3 posto, da bi banka kasnije tu maržu samovoljno povećala na 7% bez ikakva ugovaranja s tužiteljem. I Trgovački sud u Splitu je ispravno procijenio situaciju i presudio je da se tužitelju mora vratiti ukupno dva milijuna i 150 tisuća kuna plus zatezne kamate – navodi Aleksić koji smatra da se sudska praksa na prvostupanjskim presudama zbog povećanja kamatnih stopa jako dobro "zakotrljala" u korist potrošača.
- Ono što mi moramo učiniti jeste jednostavno zakonom odrediti način ugovaranja početne fiksne kamatne marže u svim ugovorima u kojima to nije ugovoreno. Mi možemo također zakonom riješiti preplaćene kamate i mi svakako moramo riješiti i problem stranih zadruga, jer te strane zadruge koje su ovdje ugovarale kredite nisu imale licencu i svi takvi ugovori su ništetni i oni nisu bili pod kontrolom Hrvatske narodne banke. Dakle, apeliram na kolege iz HDZ-a prije svega da odluče konačno o tome jer oni znaju sve o tome – poručio je Aleksić.
HSU-ov Silvano Hrelja komentirao je najavljenu nacionalnu mirovinu iako se to tako ne može zvati, pojašnjava, jer u hrvatskom pravnom sustavu ne postoji mirovina koja izvire iz socijalnog sustava i mirovina mora biti pokrivena uplatom doprinosa kroz godine rada.
- Ovdje se radi o mirovini za one pod navodnicima za one koji nikada nisu imali sreće raditi, a stariji su od 65 godina. Inače da se razumijemo ideju podržavam i osobno i naša stranka i naš klub i koalicija koja je bila prethodno na vlasti, jer je u to vrijeme donesena Nacionalna strategija borbe protiv siromaštva. Ali je dosta neodgovorno to ispucavati u vrijeme prije izbora, baratati s cifrom od 1045 kuna bez ikakvih kriterija, odnosno bez jednog nacrta posebnog zakona koji bi to regulirao. To sve skupa lijepo zvuči, ali može, ispravljanje jedne nepravde možemo uvesti nove nepravilnosti, nove nepravde u mirovinski sustav – komentira Hrelja kojeg zanima znači li da će one mirovine koje su manje od navedenog iznosa rasti.
- Po kom principu se došlo baš do te cifre, mislim, ja znam koja je to cifra, to je cifra koja u borbi protiv siromaštva je minimalni prihod po članu obitelji. To je stravično prenisko. I namjera, namjera je u redu, međutim ne možemo govoriti o tome, a da ne znamo koliko to sve skupa koša i da li se to odnosi i na onoga koji ima prihode od 10 apartmana, dakle imovinu, prihod od imovine, da će i on dobiti tu istu mirovinu ili kako će to sve skupa ići – upozorava Hrelja.
HDZ-ov Josip Borić progovorio je o istoj temi te ustvrdio kako je Vlada vrlo ozbiljna prema umirovljeničkoj populaciji što je najavljeno i pri predstavljanju Vlade kada je premijer najavio da će osigurati dostojanstvenu mirovinu za umirovljenike te uvesti nacionalne mirovine, ali i omogućiti dobrovoljni ostanak na tržištu rada i nakon 65 godina.
- Što se tiče samo cenzusa, o tome smo nešto čuli od kolege Hrelje i važno je reći, da ćemo voditi računa da u tom obuhvatu bude ono što se naziva nešto i pravedno. Tako da moramo jasno vidjeti koliko osoba od tih 100 tisuća ima određeno pravo vlasništva, da li je bila u radnom odnosu i da li je do sada uplaćivala već doprinose, da li je poseban problem ruralni prostor i pogotovo žena u ruralnom prostoru koji očito jednostavno iz mnogih razloga nisu mogle imati određenu radnu aktivnost – poručio je Borić.
Mostova Ines Strenja-Linić je pak progovorila o obaveznom cijepljenju te poručila svima koji joj, kako tvrdi, posljednjih mjeseci šalju prijeteće mailove, da se ne boji.
- Želim odavde ponoviti ono što smo početkom ožujka, konsenzusom na saborskom odboru čuli gdje su sve stranke i SDP i HNS i HDZ i MOST, svi zajedno osim Živog zida, jasno rekli da cijepljenje u Hrvatskoj još uvijek mora biti obavezno jer necijepljenjem i padom postotka cijepljenja djece ugrožavamo svu našu djecu i to je zapravo pitanje i od nacionalne sigurnosti – rekla je Strenja Linić podsjetivši kako je cijepljenje i dalje jedna od najuspješnijih i najisplativijih javno zdravstvenih mjera i zauzima sigurno mjesto u preventivnoj zdravstvenoj zaštiti.
- Dakle, pravo djeteta je ovdje iznad prava roditelja i iza toga stojim. Nakon toga krenule su prijetnje meni osobno i preko kluba MOST-a, ali vjerujem i svim kolegama koji su bili tada na sastanku, znači na sjednici odbora, da smo mi produžena ruka nekakvih farmaceutskih tvrtki koje žele na taj način izvršiti pritisak – navela je Strenja Linić te zaključila kako antivakcinacijski pokret u Hrvatskoj neće proći jer mi još uvijek znamo važnost ove teme.
>> Zastupnike će kažnjavati ako neopravdano izostanu sa sjednica, Živi zid razočaran prijedlogom
>> Aleksić za Večernji: Još revizija na Vrhovnom sudu i riješili smo probleme s bankama
